Pratite nas na

Novosti

ANALIZA: Može li se Republika Srpska voditi savezom u kojem niko nikome ne vjeruje?

Objavljeno

na


Pred izbore se gotovo po pravilu govori o dvije velike riječi: vlasti i promjeni. Mnogo rjeđe postavlja se pitanje šta dolazi dan poslije izbora i da li oni koji traže vlast uopšte imaju dovoljno političkog povjerenja jedni u druge da bi je zajedno mogli vršiti. Upravo je to jedno od otvorenih pitanja kada je riječ o opozicionom prostoru u Republici Srpskoj.

Na političkoj sceni ne postoji jedna opoziciona organizacija sa zajedničkim rukovodstvom, programom i jasnom hijerarhijom, nego više stranaka i pokreta koji na izborima nastupaju kroz različite liste i kombinacije. U Izbornoj jedinici 3, na primjer, odvojene liste imaju SDS, Narodni front, Pokret sigurna Srpska i koalicija Za pravdu i red–PDP, dok njihove lidere predvode različiti politički interesi i organizacije.

Da problem zajedničkog nastupa postoji nije tvrdnja njihovih protivnika. Igor Crnadak je još u maju javno predlagao sporazum opozicionih stranaka kojim bi se, prema njegovim riječima, okončala „agonija oko izbora kandidata opozicije“ i stabilizovali njihovi međusobni odnosi. Sam taj pokušaj dovoljno govori o tome koliko je pitanje kandidatura i raspodjele političkih pozicija opterećivalo odnose unutar opozicionog bloka.

Zajedno protiv nekoga nije isto što i zajedno za nešto

Političke koalicije nisu ništa neobično. Demokratija ih poznaje širom Evrope. Stranke se ne moraju voljeti niti o svemu misliti isto da bi formirale vlast. Ali moraju imati minimum međusobnog povjerenja. Moraju znati ko donosi odluke, na kojim principima se vodi Vlada, šta su zajedničke crvene linije i šta se događa kada dođe prvi ozbiljan spor. U protivnom se politički savez lako pretvara u stalno pregovaranje između partijskih centrala.

A upravo je tu suštinsko pitanje za opoziciju u Republici Srpskoj: šta je njen zajednički imenitelj osim želje da sadašnja vlast bude zamijenjena? Jedni grade sopstvene pokrete. Drugi insistiraju na tradicionalnim stranačkim strukturama. Treći se predstavljaju kao alternativa i vlasti i dijelu opozicije. Četvrti sklapaju posebne koalicije i izlaze sa svojim listama. Na izborima 2026. ta rascjepkanost vidi se i na glasačkim listićima.

U više izbornih jedinica SDS, Narodni front, Pokret sigurna Srpska i koalicija Za pravdu i red–PDP nastupaju odvojeno. To je legitimno. Ali istovremeno otvara mnogo ozbiljnije pitanje: ako se teško dogovaraju prije izbora, kako bi izgledalo dogovaranje kada bi trebalo podijeliti stvarnu odgovornost? Kandidatura je tek početak problema Dok traje kampanja, moguće je pronaći privremeni kompromis oko jednog kandidata.

Mnogo je komplikovanije napraviti dogovor o Vladi.

Ko bi bio predsjednik Vlade? Ko bi kontrolisao ključna ministarstva? Ko bi određivao ekonomsku politiku? Ko bi vodio odnos Republike Srpske prema Sarajevu? Ko bi određivao politiku prema Srbiji, evropskim institucijama, Rusiji, SAD i drugim međunarodnim partnerima? Šta bi se dogodilo kada se lideri tih stranaka ne bi slagali? To nisu sporedna pitanja.

To su pitanja funkcionisanja Republike Srpske. Zato politička stabilnost ne znači da svi moraju misliti isto. Znači da ljudi koji zajedno žele da upravljaju moraju unaprijed znati o čemu se slažu i na koji način rješavaju ono o čemu se ne slažu. Problem počinje kada su kandidature važnije od politike Posebno je interesantno što su pokušaji opozicionog objedinjavanja tokom 2026. bili snažno povezani upravo sa raspodjelom pojedinačnih kandidatura. Crnatkov prijedlog iz maja predviđao je, između ostalog, ko bi bio zajednički kandidat za predsjednika Republike Srpske, ko kandidat za člana Predsjedništva BiH, ali i kojoj političkoj opciji bi pripalo pravo da predloži mandatara za sastav Vlade.

To pokazuje jednu važnu stvar. Prije nego što je eventualna vlast osvojena, već se moralo pregovarati ko će dobiti koju poziciju. Naravno, to je dio politike. Ali građani imaju pravo da pitaju gdje se, između pregovora o imenima i funkcijama, nalazi zajednička politika. Jer predsjednik Republike, član Predsjedništva i premijer nisu tri nagrade koje se dijele između stranaka. To su institucije koje moraju međusobno funkcionisati.

Vlast nije protestni glas Opozicija prirodno postoji da kritikuje vlast, ukazuje na propuste i ponudi alternativu. Ali biti opozicija i voditi sistem nisu ista vrsta posla. Kada preuzmete vlast, više nije dovoljno reći protiv čega ste. Morate svakog jutra znati za šta ste.

Budžet mora biti usvojen. Plate i penzije moraju biti isplaćene. Institucije moraju raditi. Investicije se moraju ugovarati. Zakoni moraju prolaziti kroz Narodnu skupštinu. Spoljna politika mora imati kontinuitet, a Vlada mora imati većinu koja neće zavisiti od svakog novog partijskog sukoba. Zato izborno pitanje nije samo ko može okupiti najviše nezadovoljnih. Jednako važno pitanje jeste ko može napraviti sistem koji će funkcionisati kada izborna noć prođe. Promjena vlasti i stabilnost vlasti nisu ista stvar Svaka vlast je smjenjiva. To je osnova demokratije.

Ali sama smjena vlasti nije program upravljanja. Upravo zbog toga odnos među opozicionim strankama zaslužuje ozbiljniju pažnju od slogana i zajedničkih fotografija iz kampanje. Ako među političkim partnerima postoji povjerenje, ono bi trebalo da bude vidljivo kroz dogovor o programu, institucijama i odgovornosti. Ako tog dogovora nema, legitimno je postaviti pitanje da li zajedništvo traje samo dok postoji zajednički politički protivnik.

Jer poslije izbora više nema kampanje. Ostaju budžet, Narodna skupština, Vlada, institucije i svakodnevne odluke. A tada više nije dovoljno biti zajedno protiv nekoga. Tada morate biti sposobni da budete zajedno i kada treba odlučivati. I upravo tu počinje najvažnije pitanje ove kampanje: da li politički blok koji još pregovara o tome kome šta pripada ima dovoljno međusobnog povjerenja i dovoljno zajedničke politike da bi sutra mogao stabilno upravljati Republikom Srpskom?

Nastavi čitati
Komentariši

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Novosti

NI SAVJETNIK VIŠE NE ŠTEDI DRAŠKA: „Stalno nasmijano lice uz priču da u Srpskoj ništa ne valja – to ne ide“

Objavljeno

na

od

autor.365banjaluka

Novinar i bivši ministar u Vladi Srbije Ratko Dmitrović, koji je savjetnik gradonačelnika Banje Luke i lidera Pokreta „Sigurna Srpska“ Draška Stanivukovića, objavio je oštar osvrt na stanje u opoziciji, ali i direktno kritikovao svog šefa.

Dmitrović ocjenjuje da su izbori pokazali da je opozicija došla „do zida“, nazivajući je bezidejnom, jalovom i inertnom. Posebno se osvrnuo na Stanivukovićev izborni rezultat i način na koji je vodio kampanju.

Prema njegovoj ocjeni, Stanivuković je za nekoliko godina od političara koji je imao veliki potencijal došao u situaciju da je taj potencijal, kako tvrdi Dmitrović, sam potrošio.

„Veliki politički talenat koji je imao Stanivuković je uništio, samljeo ga“, napisao je Dmitrović.

Još direktnija je njegova kritika Stanivukovićeve kampanje. Dmitrović smatra da je ona bila više nalik promociji estradne zvijezde nego ozbiljnoj političkoj kampanji, uz previše lične promocije i insistiranja na imidžu.

„Imao je holivudizovanu predizbornu kampanju postavljenu na obrascima američkih izbora, koja je u izvedbi podsjećala i na promociju novog albuma neke pjevačke zvijezde, više nego na promociju politike i političara“, naveo je Dmitrović.

Posebno je problematizovao poruku da u Republici Srpskoj „ništa ne valja“, uz istovremeno stalno nasmijano lice kandidata.

„To jedno s drugim ne ide. Kontraproduktivno je“, smatra Dmitrović.

Izborni rezultat dodatno je stavio Stanivukovićevu političku strategiju pod lupu. Prema preliminarnim podacima CIK-a, Pokret „Sigurna Srpska“ trenutno je druga politička snaga za Narodnu skupštinu Republike Srpske, iza SNSD-a, dok je SDS na trećem mjestu.

Međutim, Dmitrović upravo u tome vidi mnogo širi problem opozicije. Njegova teza je da rezultat opozicionih stranaka ne predstavlja samo podršku njihovim programima, već da je značajan dio glasova bio motivisan protivljenjem vlasti.

Za SDS je posebno oštar, ocjenjujući da je riječ o stranci koja je „odavno potrošena priča“, dok za opoziciju u cjelini tvrdi da je potrošila političke kredite kod građana.

Kritika ima dodatnu težinu zbog činjenice da dolazi od Stanivukovićevog savjetnika. Ako neko ko je dio njegovog političkog tima javno poručuje da se politika ne može voditi kroz lični marketing, fotografije, osmijehe i poruke da u Srpskoj ništa ne valja, onda je očigledno da problem nije samo u rezultatu na izborni dan.

Dmitrović, međutim, ne štedi ni ostatak opozicione scene. Za Nebojšu Vukanovića kaže da je „fenomen Jovana Stanisavljevića Čaruge“, dok za Jelenu Trivić zaključuje da je njen rezultat pokazao da „nije moglo drugačije“.

Poruka njegovog javnog istupa može se svesti na jedno pitanje: ako čak i savjetnik lidera najvećeg opozicionog pokreta nakon izbora govori o promašenoj kampanji, potrošenom političkom talentu i nedostatku jasne alternative, koliko još prostora ostaje za priču da je za opozicioni rezultat kriv isključivo neko drugi?

Nastavi čitati

Novosti

POGLEDAJTE SNIMAK OBAVEZNO! Draško Stanivuković umalo pregazio troje djece i čovjeka na pješačkom prelazu (VIDEO)

Objavljeno

na

od

autor.365banjaluka

Ono što se vidi na snimku kako Stanivuković vozi i briga ga za troje djece i čovjeka koji su već na pješačkom prelazu.

Pogledajte video i sami procjenite o kakavom se idiotu radi.

Dok se građanima svakodnevno plasiraju fotografije, objave i promotivne poruke, ovakve scene pokazuju da građane najviše zanima ono što je stvarno važno – bezbjednost ljudi i djece.

Nije dovoljno biti prisutan kada treba presjeći vrpcu i stati pred kameru. Odgovornost se pokazuje prije nego što se nešto opasno dogodi, a ne tek poslije.

Pogledajte snimak i sami donesite zaključak. Ako je moguće da se ovakva situacija dogodi, građani imaju puno pravo da pitaju: ko je odgovoran, gdje je bio nadzor i šta će biti urađeno da se ovo ne ponovi?

Manje marketinga. Više odgovornosti.
POGLEDAJTE VIDEO:

Nastavi čitati

Banja Luka

DEGUTANTNO! Bahati Stanivuković Stefana Nemanju nazvao AJATOLAHOM!? (VIDEO)

Objavljeno

na

od

autor.365banjaluka

Draško Stanivuković ponizio je Stefana Nemanju, kao i autora spomenika Ljubomira Šćepanovića, nazivajući monumentalno djelo „ajatolahom“ i najavljujući da ga treba ukloniti.

Gradonačelnik Banjaluke, poznat po megalomanskim projektima kružnih tokova i betonskih „kulturnih simbola“, sada se samoproglasio stručnjakom za spomeničku kulturu i istorijske ličnosti. U svom nastupu, Stanivuković je javno uporedio najvećeg srpskog vladara, rodonačelnika Nemanjića, sa islamskim ajatolahom – što je izazvalo šok i ogorčenje.

„Jeste vidjeli onu sramotu? Kod Muzeja Republike Srpske. Neko je pomislio, ljudi, kad pogleda na spomenik, je l’ ono ajatolah?“, rekao je Stanivuković, dodajući da „ono moramo promijeniti, ono nije adekvatno Stefanu Nemanji“.

Vrijeđanje poklona i umjetnika

Spomenik Stefanu Nemanji u Banjaluci nije nastao kao hir lokalne vlasti, već je poklon novosadskog fonda „Dostojanstvo“ i organizacije „Treća Srbija“, djelo cijenjenog vajara Ljubomira Šćepanovića. Otkriven je 2014. godine povodom 900 godina od rođenja Nemanje, uz prisustvo patrijarha Irineja i najviših zvaničnika.

Stanivukovićeve riječi tako ne vrijeđaju samo istorijsku ličnost i simbol državotvornosti Srba, već i autora koji je svoje djelo poklonio Banjaluci, kao i institucije koje su stajale iza projekta.

Megalomanija umjesto poštovanja

Umjesto da čuva i njeguje spomeničku kulturu, Stanivuković je odlučio da se takmiči u veličini betonskih konstrukcija po kružnim tokovima. Njegova vizija „spomeničke kulture“ svodi se na samopromociju i monumentalne projekte bez duše, dok istorijske ličnosti poput Stefana Nemanje naziva „sramotom“.

Ovakav nastup nije samo politički gaf – to je sramotna uvreda za srpsku istoriju, jedinstvo, kulturu i umjetnost.

Negativni komentari na Iksu

Stanivukovićeva izjava izazvala je lavinu negativnih reakcija na društvenoj mreži Iks. Korisnici su ga nazvali „osionim i primitivnim“, „običnim fićfirićem“ i „bednim političarem“. Jedan komentar poručuje: „Draško, ne ruše se spomenici jer ne počinje svet od tebe i ne završava se sa tobom!“

Drugi su ga optužili za sklonost kiču i „potisnute nagone“ koje projicira kroz ogromne betonske objekte, dok je dio publike podsjetio da je spomenik Stefanu Nemanji bio prvi takav u Banjaluci i da ga je grad dobio kao poklon.

Neki komentari otišli su i dalje, podsjećajući da je Stanivuković „politički bijedna alternativa“ Dodiku i da ga kompromituju privatni skandali. Sve u svemu, društvene mreže su ga razapele – od kritike njegovog neznanja i oholosti, do podsjećanja da spomenici nisu tu da se ruše, već da se čuvaju.

Nastavi čitati
Oglašavanje

Aktuelno

Copyright © 2026 365 Banja Luka. Sva prava zadržana.