Pratite nas na

Banjaluka

Coworking sve popularniji u Banjaluci: Samo trend ili budućnost rada? FOTO

Objavljeno

na

21.03.2026. | 07:26

Koncept coworking-a, koji je godinama standard u velikim svjetskim centrima, sve snažnije uzima maha i u Banjaluci. Otvoreni radni prostori više nisu rezervisani samo za freelancere iz IT sektora – danas ih koriste preduzetnici, kreativci, pa čak i kompanije koje traže fleksibilniji model poslovanja.

I dok su ranije rad od kuće i klasična kancelarija bili gotovo jedine opcije, coworking se sve češće nameće kao treći put – spoj produktivnosti, fleksibilnosti i društvene interakcije.

U praksi, coworking znači dijeljenje prostora, ali ne i obaveza. Svako radi svoj posao, ali u okruženju koje podstiče fokus i komunikaciju. Upravo ta kombinacija pokazala se kao ključna prednost.

U Banjaluci je ovaj koncept prisutan već godinama, a među pionirima je Smart Office Coworking Space, koji je otvoren 2016. godine, u vrijeme kada je freelancing scena tek počinjala da raste.

– Počeli smo kao klasičan coworking, ali smo vrlo brzo prerasli u pravi biznis centar. Ideja je od početka bila da napravimo mjesto gdje ljudi ne dolaze samo da „odrade posao“, nego da se povežu, razmijene ideje i pokrenu nešto novo. Danas nudimo sve – od radnog prostora i sala za sastanke, preko video-poziva i virtuelne kancelarije, pa do kompletne administrativne podrške – kaže direktorica Jovana Gajić.

Kako ističe, struktura korisnika se vremenom značajno proširila.

– Najzastupljeniji su ljudi iz IT industrije – programeri, testeri, produkt menadžeri – ali to odavno nije jedina grupa. Imamo dizajnere, marketare, projekt menadžere, ljude iz medija, filmske industrije, arhitekte, pa čak i timove većih kompanija koji koriste fleksibilne kancelarije. Coworking je postao mnogo više od prostora – to je način rada – naglašava Gajićeva.

Digitalni nomadi i Banjaluka

Jedan od ključnih razloga rasta coworking scene je i sve veći broj digitalnih nomada – ljudi koji rade na daljinu i biraju gdje će živjeti.

– Digitalni nomadi su vrlo česti gosti. Neki dođu na dan ili dva jer su u prolazu, a neki ostanu mjesecima. Imali smo ljude iz Brazila, Indonezije, ali i iz cijele Evrope. Ono što traže je stabilan internet i funkcionalan prostor, ali ono zbog čega se vraćaju je zajednica – kaže Gajićeva.

Kako dodaje, promjena u načinu života direktno utiče i na tržište rada.

– Ljudi više ne žele poslovnu klaustrofobiju klasične kancelarije, ali im ni rad od kuće dugoročno ne odgovara – ni psihološki ni organizaciono. Uz to, putovanja su danas dostupnija nego ikada, a društvene mreže dodatno podstiču taj način života. Sve to dovodi do rasta broja digitalnih nomada, ali i lokalnih freelancera koji traže fleksibilnost – objašnjava ona.

Novi prostori, nova potražnja

Da potreba za ovakvim modelom rada raste, potvrđuje i primjer Quo Room Coworking Space, koji je otvoren 2024. godine.

Vlasnica Ljiljana Stojičić kaže da ideja nije bila samo ponuditi prostor, već stvoriti održiv poslovni model koji olakšava rad drugima.

– Ideja je nastala iz potrebe za prostorom koji nije samo kancelarija, nego ekosistem koji podstiče produktivnost i povezivanje. Kao ekonomista, željela sam napraviti model koji ljudima olakšava poslovanje, smanjuje troškove i daje im podršku u razvoju – kaže ona.

FOTO: BL PORTAL

Pandemija je, dodaje, dodatno ubrzala promjene.

– Period korone je jasno pokazao koliko izolacija može biti teška. Ljudi su shvatili da rad od kuće ima svoje prednosti, ali i ozbiljne nedostatke. Danas žele balans – da nisu sami, ali da imaju mir i fokus – ističe Stojičićeva.

Prednosti coworking-a su, kako kaže, vrlo konkretne i lako mjerljive.

– Kod nas nema distrakcija koje imate u kafićima – buke, lošeg interneta, nedostatka privatnosti. S druge strane, nema ni visokih troškova klasičnih kancelarija. Dobijate opremljen prostor, ergonomiju, brz internet i organizovano okruženje gdje možete raditi bez prekida – navodi ona.

FOTO: BL portal

Ko koristi coworking?

Iako dominira IT sektor, sve više korisnika dolazi iz ekonomije, marketinga, turizma i kreativnih industrija.

Posebno je zanimljiv mladima i preduzetnicima.

– Želimo motivisati ljude da ostaju ovdje, razvijaju vještine i grade karijere. Coworking im daje priliku za networking – da upoznaju ljude iz različitih oblasti i možda već sutra započnu zajednički projekat – kaže Stojičićeva.

Dodaje i da coworking za digitalne nomade ima dodatnu vrijednost.

– Oni ne traže samo sto i internet, nego i iskustvo – lokalnu zajednicu, kontakte, razmjenu ideja. Upravo to pokušavamo da im ponudimo – naglašava ona.

FOTO: BL portal

Iskustva korisnika: „Lakše je nego raditi od kuće“

Da coworking nije samo trend, već stvarna potreba, potvrđuju i korisnici.

Mirjana, koja koristi ovaj koncept već nekoliko mjeseci, kaže da joj značajno utiče na produktivnost.

– Firma za koju radim iznajmljuje prostor ovdje i meni ovaj koncept zaista odgovara. Slično je radu u kancelariji, ali ima više slobode. Najveća prednost je što nisi sam – upoznaješ ljude, razmjenjuješ ideje, pa čak i razvijaš prijateljstva. Imam opciju rada od kuće, ali bi mi to dugoročno bilo naporno i monotono – kaže ona.

Dodaje da je važno imati jasnu granicu između privatnog i poslovnog života.

– Kada izađem iz kuće i dođem ovdje, imam osjećaj da sam „na poslu“. Sve je spremno, nema distrakcija i to mi mnogo znači – navodi Mirjana.

Slično iskustvo ima i Silvana Vasić, vlasnica turističke agencije.

– Ovaj prostor koristim već pet godina i za mene je to idealno rješenje. Ne moram razmišljati o održavanju kancelarije, opremi, sitnicama koje oduzimaju vrijeme. S druge strane, imam profesionalan prostor za sastanke sa klijentima, što je u mom poslu jako važno – kaže ona.

Kako dodaje, dodatna vrijednost je upravo zajednica.

– Ovdje upoznajem ljude iz različitih branši, razmjenjujemo iskustva i to često vodi ka novim poslovnim prilikama. To je nešto što ne možete dobiti radeći sami kod kuće – zaključuje Vasićeva.

Budućnost rada i u Banjaluci?

Sve ukazuje na to da coworking u Banjaluci više nije prolazni trend. Fleksibilnost, manji troškovi i mogućnost povezivanja postaju ključni faktori u izboru načina rada. Kako se sve više ljudi okreće freelancing-u i remote poslovima, očekuje se i dalji rast ovakvih prostora.

Ipak, možda je najvažnija promjena ona u načinu razmišljanja – posao više nije vezan za jednu adresu. Upravo zato coworking nije samo prostor za rad, već znak da se i u Banjaluci mijenja način na koji ljudi žive i rade.

Dragan Milošević, BL portal

facebook x twitter viber whatsapp

Banja Luka

Kolonija na Kastelu: politički izbor koji otvara više pitanja nego što daje odgovora (VIDEO)

Objavljeno

na

od

autor.365banjaluka

Draško Stanivuković je na Kastelu otvorio kampanju Pokreta „Sigurna Srpska“ uz Koloniju i pjesmu „Svijet voli pobjednike“.


Ratko Mladić umro je 27. avgusta. Prošlo je osam dana. Kolonija vodi do Čavoglava. Tomislav Jelić Kameni godinama je bio u toj grupi.

U „Slobodnoj Dalmaciji“ 2010. rekao je da su Jelići i Perkovići iz Čavoglava i da su on i Marko Perković Tompson rođaci. Rekao je i da je postojala ideja da Kolonija i Tompson snime nešto zajedno. Stanivuković inače ne štedi srpske riječi.

https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/scena/showbiz/isti-geni-kameni-colonia-planira-glazbenu-suradnju-s-thompsonom-102332

Srpska, sigurna, naša. Na Kastelu je kampanju otvorio slavljem pobjednika, dok je dio srpske javnosti još pratio smrt generala. Nije važno šta neko sluša kod kuće. Važno je šta političar pušta na bini osam dana poslije smrti generala Mladića.

Nastavi čitati

Banja Luka

Novi skandal u GUBL! Svi inspektori plaćaju reket u kabinetu gradonačelnika!?

Objavljeno

na

od

autor.365banjaluka

Šokantna saznanja naših izvora iz Gradske uprave otkrivaju novu dimenziju skandala u Odjeljenju za inspekcijske poslove!

Prema tvrdnjama zaposlenih, svi inspektori svakog mjeseca nose po 100 maraka direktno u kabinet gradonačelnika, kod šefa kabineta Vladimira Grujića. Ono što dodatno uznemirava javnost jeste činjenica da taj novac ne ide iz njihovih plata, već se, kako tvrde, uzima od građana – najviše od ljudi koji rade na tržnici.

Inspektori, prema riječima naših sagovornika, o tome govore otvoreno. „To je praksa koja traje godinama, a narod je taj koji plaća cijenu“, kaže jedan od zaposlenih koji je insistirao na anonimnosti.

Jedini izuzetak, prema našim saznanjima, su saobraćajni inspektori, koji su odbili da plaćaju reket PSS-u.

Podsjećanje na ranije afere

Ovo otkriće dolazi nakon što smo ranije pisali o porodičnim i kumovskim vezama koje duboko prožimaju sistem inspekcije: kum prima prijave, žena bira inspektore, muž vodi službu. Na plakatima koji su se pojavili širom grada, javnost je već upozorena na mrežu ljudi bliskih gradonačelniku – od Siniše Štrpca, preko njegove supruge Kristine, pa sve do Danijela Mijića, kuma načelnika.

Plakati sa natpisom „Draškova inspekcija“ tada su izazvali buru reakcija, a slogan „Koliko ide Drini?“ otvorio je pitanje navodnih procenata i uticaja Nebojše Drinića, jednog od najbližih saradnika Draška Stanivukovića.

https://365banjaluka.com/kako-funkcionise-draskova-inspekcija/

Sistem koji jede sam sebe

Naši izvori tvrde da je praksa mjesečnog „reketiranja“ inspektora samo nastavak iste matrice – privatne veze, politička zaštita i finansijski pritisci. Građani koji svakodnevno dolaze u kontakt sa inspekcijama, posebno oni na tržnici, osjećaju posljedice takvog sistema. Umjesto da štite zakon, inspektori postaju dio mehanizma koji puni privatne kase.

Ostaje otvoreno pitanje: da li će nadležne institucije konačno reagovati ili će se sve završiti kao i ranije – u tišini, pod tepihom, dok se javnost zabavlja plakatima i sloganima?

Nastavi čitati

Banja Luka

LJUBAVNI TROUGAO IZA NAPADA NA BORENOVIĆA? Banjaluka bruji o direktorki škole, Đajiću i privatnom motivu 

Objavljeno

na

od

autor.365banjaluka


Godinu dana nakon napada na Branislava Borenovića, zvanična istraga i dalje nema odgovor ko su bili napadači. Ali Banjaluka, po svemu sudeći, ima svoju verziju.

Prema saznanjima našeg portala iz više izvora, u pozadini slučaja navodno nije politika, već privatni sukob u kojem se pominju Branislav Borenović, dr Vlado Đajić i direktorka jedne banjalučke škole. Izvori tvrde da je upravo taj odnos vremenom prerastao u ozbiljnu tenziju, obilježenu ljubomorom, sujetom i narušenim odnosima. Jednostavnije rečeno, politička Banjaluka već mjesecima šapuće o ljubavnom trouglu.

Prema istim izvorima, Borenovićev odnos sa direktorkom škole navodno je doživljen kao teško lično poniženje. Upravo tu naši sagovornici vide mogući motiv za sukob koji je, kako tvrde, odavno prestao biti samo privatna stvar. A onda je 5. septembra 2025. Borenović napadnut ispred zgrade u kojoj živi.

Dvojica maskiranih muškaraca prišla su mu, poprskala ga biber-sprejom i nestala za svega nekoliko sekundi. Kamere su postojale. Svjedoci su postojali. Prošla je godina. Počinilaca nema. Nalogodavca nema. Motiva, bar zvanično, nema.

Naši izvori, međutim, tvrde da istraga ne bi smjela zanemariti privatne odnose koji su, prema njihovom mišljenju, mnogo važniji za ovaj slučaj od političkih funkcija i javnih sukoba. Niko od aktera javno nije potvrdio takvu verziju. Đajić je napad na Borenovića javno osudio, dok je Borenović govorio da nema ličnih neprijatelja i da motiv prije vidi u svom političkom i antikorupcijskom radu.

Ipak, u Banjaluci se sve glasnije postavlja pitanje: Da li se iza jednog od najmisterioznijih napada u gradu zapravo krije priča o povrijeđenoj sujeti, ljubomori i ženi koja povezuje dvojicu poznatih ljudi? Za sada je to verzija više izvora našeg portala.

Ali nakon godinu dana bez počinilaca, svaka verzija koja može objasniti motiv zaslužuje da bude provjerena. Jer ako kamere nisu bile dovoljne da otkriju ko je napao Borenovića, možda odgovor zaista treba tražiti u odnosima koje kamera nije mogla da snimi

Nastavi čitati
Oglašavanje

Aktuelno

Copyright © 2026 365 Banja Luka. Sva prava zadržana.