Pratite nas na

Novosti

EU u prošloj godini: Evo koje su bile najbogatije, a koje najsiromašnije zemlje

Objavljeno

na

08.04.2026. | 19:40

Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku izražen u standardu kupovne moći (PPS) široko je korišćena mjera za poređenje nivoa nacionalnog dohotka, jer uzima u obzir razlike u cijenama.

Tokom 2025. godine, BDP po stanovniku u PPS-u značajno se razlikovao širom Evrope. Uz prosjek EU postavljen na 100, kretao se od 68 u Bugarskoj i Grčkoj do 239 u Luksemburgu, prema podacima Eurostata. To znači da je u Luksemburgu bio oko 3,5 puta veći nego u Bugarskoj i Grčkoj, piše Euronews.

To znači da, nakon prilagođavanja razlikama u cijenama, prosječna osoba u EU može da priušti 100 jedinica zajedničke korpe robe i usluga. U Bugarskoj i Grčkoj može da priušti oko 68 jedinica, dok u Luksemburgu može da priušti oko 239 jedinica, a odmah iza njega je Irska sa 237 jedinica.

Ovi podaci pokazuju da Luksemburg i Irska ubjedljivo imaju najveći BDP po stanovniku, i to 139 odsto, odnosno 137 odsto iznad prosjeka EU. Nasuprot tome, u Bugarskoj i Grčkoj on je 32 odsto ispod prosjeka EU.

Osim ta dva izdvojena slučaja, Nizozemska ima najveći BDP po stanovniku u PPS-u sa 134 odsto prosjeka EU, a slijede Danska sa 127 odsto i Austrija sa 117 odsto.

Njemačka (115 odsto), Belgija (115 odsto), Švedska (110 odsto), Malta (110 odsto) i Finska (101 odsto) takođe su među državama iznad prosjeka EU.

Njemačka predvodi „veliku četvorku”

Među četiri najveće ekonomije EU, Njemačka ima najveći BDP po stanovniku u PPS-u, sa 115 odsto prosjeka EU. To je jedina zemlja iz te grupe iznad nivoa od 100 odsto. Francuska je blizu prosjeka EU sa 98 odsto, zatim slijedi Italija sa 96 odsto. Španija ima najniži nivo među njima, 92 odsto prosjeka EU.

Osam zemalja više od 20 odsto ispod prosjeka EU
Pored Grčke i Bugarske, još šest zemalja je najmanje 20 odsto ispod prosjeka EU kada je riječ o BDP-u po stanovniku u PPS-u. To su Letonija (71 odsto), Slovačka (75 odsto), Mađarska (76 odsto), Hrvatska (78 odsto), Rumunija (79 odsto) i Estonija (79 odsto), pri čemu su podaci prikazani kao procenat prosjeka EU.

Ovaj pokazatelj iznosi i 81 odsto prosjeka EU u Poljskoj i Portugalu, što je blizu tog nivoa.

Luksemburg i Irska ne odražavaju potpunu sliku

Ipak, Luksemburg i Irska su specifični slučajevi. Eurostat navodi da je u Luksemburgu zaposlen veliki broj stranih radnika koji doprinose njegovom BDP-u, ali nijesu dio rezidentnog stanovništva.

U Irskoj se visok nivo BDP-a po stanovniku djelimično može objasniti prisustvom velikih multinacionalnih kompanija koje posjeduju intelektualnu svojinu. Ugovorna proizvodnja povezana s tom imovinom povećava BDP, dok se veliki dio tako ostvarenog prihoda vraća krajnjim vlasnicima tih kompanija u inostranstvu.

Prosjek BDP-a po stanovniku u EU iznosi 41.600 evra

Izražen u eurima, prilagođenim PPS-u, prosječni BDP po stanovniku u EU iznosio je oko 41.600 evra tokom 2025, prema preliminarnim podacima. Među članicama EU kreće se od 28.300 evra u Bugarskoj do 99.300 evra u Luksemburgu.

Pored Luksemburga i Irske, BDP po glavi stanovnika u PPS-u premašuje 50.000 eura i u Nizozemskoj (55.600 evra) i Danskoj (52.800 evra).

U Njemačkoj iznosi 47.900 evra, dok je u Francuskoj 40.700 evra. U 10 zemalja EU, BDP po stanovniku je ispod 35.000 eura u PPS-u.

Istočna naspram zapadne i sjeverne Evrope

Uopšteno, zemlje istočne Evrope imaju najniži BDP po stanovniku u PPS-u, dok članice EU iz zapadne i sjeverne Evrope imaju najviši. Produktivnost rada, mjerena kao učinak po zaposlenom ili po satu rada, kao i intenzitet zaposlenosti, važni su faktori koji stoje iza razlika među državama, navodi Eurostat.

Jedan od tri građanina živi iznad prosjeka EU Tokom 2025. godine, samo 10 od 27 zemalja EU bilo je iznad prosjeka EU po BDP-u po stanovniku u PPS-u. U tim državama živi oko 34 odsto ukupnog stanovništva Unije. Ukupno gledano, jedan od tri građanina EU živi u zemlji u kojoj je BDP po stanovniku u PPS-u bio iznad prosjeka EU. To ukazuje na znatne razlike među državama članicama.

Kandidati za EU imaju niži BDP po stanovniku

Zemlje kandidati za članstvo u EU, Ujedinjeno Kraljevstvo i zemlje Evropske asocijacije za slobodnu trgovinu nijesu obuhvaćene preliminarnim rezultatima. Ipak, podaci za 2024. nude koristan uvid.

Zemlje kandidati imaju značajno niži BDP po stanovniku u PPS-u. On iznosi 35 odsto prosjeka EU u Bosni i Hercegovini, 42 odsto u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, 52 odsto u Srbiji, 53 odsto u Crnoj Gori i 72 odsto u Turskoj. Osim Turske, zemlje kandidati imaju niže vrijednosti od svih članica EU.

Ujedinjeno Kraljevstvo (99 odsto) blizu je prosjeka EU, dok zemlje EFTA imaju znatno viši BDP po stanovniku. On iznosi 160 odsto prosjeka EU u Norveškoj, 151 odsto u Švajcarskoj i 131 odsto na Islandu.

Stvarna individualna potrošnja po stanovniku u PPS-u ključni je pokazatelj materijalnog blagostanja domaćinstava i životnog standarda. Razlike su prema toj mjeri manje izražene nego kod BDP-a stanovniku u PPS-u, prenosi Bankar.

facebook x twitter viber whatsapp

Banja Luka

IZBORI SU PROŠLI, NISI PREMIJER, RADI SVOJ POSAO! Građani traže od Draška da se pozabavi smećem (FOTO)

Objavljeno

na

od

autor.365banjaluka

Izbori su prošli, premijerska fotelja ostala je samo san, a stvarnost Banjaluke smrdi na pretrpane kontejnere i razbacane vreće. Gradonačelnik Draško Stanivuković, dok se hvali „modernizacijom“ i „evropskim standardima“, ostavio je građanima prizor koji podsjeća na improvizovanu deponiju.

Noćas su se ponovile iste sramotne scene: metalni kontejneri do vrha puni, crne vreće i kartoni razbacani ispred apoteka, kladionica i stambenih zgrada. Na društvenim mrežama, sarkastično su ovu katastrofu nazvali „Banjalučka porodica“ – porodica od smeća koja raste iz dana u dan.

Građani su ogorčeni: „Dan 25 čekam da se vrati limena kanta, a ovo je haos – puno stanova, malo mjesta za smeće“, poručuju stanari. Umjesto obećanih velikih kontejnera, postavljene su male „fensi“ bačve koje se pune za sat vremena, pa se otpad valja po trotoarima i zelenim površinama.

Dok Stanivuković sjedi u fotelji i priča o „razvoju“, Banjalučani hodaju kroz smrad. Ovo nije modernizacija – ovo je potpuni krah komunalne službe. Grad se pretvara u otvorenu deponiju, a gradska uprava se bavi promocijom i slikama.

Fotografije pretrpanih kontejnera govore više od bilo kakvih slogana. Ako Banjaluka želi da se predstavlja kao moderan grad, čiste ulice moraju biti osnovni standard, a ne luksuz. Građani ne traže spektakularne projekte, već redovan odvoz otpada, dovoljno velikih kontejnera i odgovornu reakciju kada problem postane očigledan.

Vrijeme je da se manje priča o „evropskim standardima“, a više radi ono što se vidi svakog dana – da Banjaluka bude čista. Građani imaju pravo da pitaju: ko je odgovoran za ovu lokaciju, kada će smeće biti uklonjeno i šta će se uraditi da se ista scena ne ponovi?

Banjaluka ne smije biti deponija. Bijes građana raste, a „Banjalučka porodica“ od smeća postaje simbol neodgovornosti gradske vlasti.

Nastavi čitati

Novosti

NI SAVJETNIK VIŠE NE ŠTEDI DRAŠKA: „Stalno nasmijano lice uz priču da u Srpskoj ništa ne valja – to ne ide“

Objavljeno

na

od

autor.365banjaluka

Novinar i bivši ministar u Vladi Srbije Ratko Dmitrović, koji je savjetnik gradonačelnika Banje Luke i lidera Pokreta „Sigurna Srpska“ Draška Stanivukovića, objavio je oštar osvrt na stanje u opoziciji, ali i direktno kritikovao svog šefa.

Dmitrović ocjenjuje da su izbori pokazali da je opozicija došla „do zida“, nazivajući je bezidejnom, jalovom i inertnom. Posebno se osvrnuo na Stanivukovićev izborni rezultat i način na koji je vodio kampanju.

Prema njegovoj ocjeni, Stanivuković je za nekoliko godina od političara koji je imao veliki potencijal došao u situaciju da je taj potencijal, kako tvrdi Dmitrović, sam potrošio.

„Veliki politički talenat koji je imao Stanivuković je uništio, samljeo ga“, napisao je Dmitrović.

Još direktnija je njegova kritika Stanivukovićeve kampanje. Dmitrović smatra da je ona bila više nalik promociji estradne zvijezde nego ozbiljnoj političkoj kampanji, uz previše lične promocije i insistiranja na imidžu.

„Imao je holivudizovanu predizbornu kampanju postavljenu na obrascima američkih izbora, koja je u izvedbi podsjećala i na promociju novog albuma neke pjevačke zvijezde, više nego na promociju politike i političara“, naveo je Dmitrović.

Posebno je problematizovao poruku da u Republici Srpskoj „ništa ne valja“, uz istovremeno stalno nasmijano lice kandidata.

„To jedno s drugim ne ide. Kontraproduktivno je“, smatra Dmitrović.

Izborni rezultat dodatno je stavio Stanivukovićevu političku strategiju pod lupu. Prema preliminarnim podacima CIK-a, Pokret „Sigurna Srpska“ trenutno je druga politička snaga za Narodnu skupštinu Republike Srpske, iza SNSD-a, dok je SDS na trećem mjestu.

Međutim, Dmitrović upravo u tome vidi mnogo širi problem opozicije. Njegova teza je da rezultat opozicionih stranaka ne predstavlja samo podršku njihovim programima, već da je značajan dio glasova bio motivisan protivljenjem vlasti.

Za SDS je posebno oštar, ocjenjujući da je riječ o stranci koja je „odavno potrošena priča“, dok za opoziciju u cjelini tvrdi da je potrošila političke kredite kod građana.

Kritika ima dodatnu težinu zbog činjenice da dolazi od Stanivukovićevog savjetnika. Ako neko ko je dio njegovog političkog tima javno poručuje da se politika ne može voditi kroz lični marketing, fotografije, osmijehe i poruke da u Srpskoj ništa ne valja, onda je očigledno da problem nije samo u rezultatu na izborni dan.

Dmitrović, međutim, ne štedi ni ostatak opozicione scene. Za Nebojšu Vukanovića kaže da je „fenomen Jovana Stanisavljevića Čaruge“, dok za Jelenu Trivić zaključuje da je njen rezultat pokazao da „nije moglo drugačije“.

Poruka njegovog javnog istupa može se svesti na jedno pitanje: ako čak i savjetnik lidera najvećeg opozicionog pokreta nakon izbora govori o promašenoj kampanji, potrošenom političkom talentu i nedostatku jasne alternative, koliko još prostora ostaje za priču da je za opozicioni rezultat kriv isključivo neko drugi?

Nastavi čitati

Novosti

POGLEDAJTE SNIMAK OBAVEZNO! Draško Stanivuković umalo pregazio troje djece i čovjeka na pješačkom prelazu (VIDEO)

Objavljeno

na

od

autor.365banjaluka

Ono što se vidi na snimku kako Stanivuković vozi i briga ga za troje djece i čovjeka koji su već na pješačkom prelazu.

Pogledajte video i sami procjenite o kakavom se idiotu radi.

Dok se građanima svakodnevno plasiraju fotografije, objave i promotivne poruke, ovakve scene pokazuju da građane najviše zanima ono što je stvarno važno – bezbjednost ljudi i djece.

Nije dovoljno biti prisutan kada treba presjeći vrpcu i stati pred kameru. Odgovornost se pokazuje prije nego što se nešto opasno dogodi, a ne tek poslije.

Pogledajte snimak i sami donesite zaključak. Ako je moguće da se ovakva situacija dogodi, građani imaju puno pravo da pitaju: ko je odgovoran, gdje je bio nadzor i šta će biti urađeno da se ovo ne ponovi?

Manje marketinga. Više odgovornosti.
POGLEDAJTE VIDEO:

Nastavi čitati
Oglašavanje

Aktuelno

Copyright © 2026 365 Banja Luka. Sva prava zadržana.