26.04.2026. | 09:53

Postoje fotografije koje ne ostaju samo u albumima, već postanu neka vrsta lične istorije. Jedan trenutak koji se ne briše, čak i kada prođu decenije. Upravo takva bila je fotografija četiri tinejdžerke snimljena davne 1972. godine na šetalištu u Torquayju, na jugu Engleske.

Marion Bamford, Su Moris, Kerolč Ansbro i Meri Helivel tada su prvi put otišle na zajednički odmor bez roditelja. Bile su na pragu odraslog života, između uzbuđenja i slobode koja tek dolazi. Tog dana su stale uz obalu, nasmijane i bliske, i napravile fotografiju koja je uhvatila više od trenutka. Uhvatila je početak jedne faze života.

Godinama kasnije, ta slika nije izgubila značaj. Ostala je podsjetnik na mladost, na vrijeme kada je sve bilo jednostavnije, ali i na prijateljstvo koje je, očigledno, uspjelo da preživi sve što dolazi poslije.

Povratak na mjesto gdje je sve počelo

Više od pola vijeka kasnije, neposredno prije nego što su napunile 70 godina, ove četiri žene odlučile su da urade nešto što se rijetko viđa. Spakovale su se i prešle više od 500 kilometara kako bi se vratile na isto mjesto na kojem je nastala njihova fotografija iz mladosti.

Nije to bio običan izlet. Bio je to povratak u vrijeme, pokušaj da se sačuva ono što je nekada postojalo, ali i potvrda da neke veze ne blede, bez obzira na godine.

Ista scena, drugačije godine

Kada su stigle, sve je bilo gotovo isto. Isto šetalište, isti pogled na more, isti ugao iz kog je napravljena fotografija prije 53 godine. Čak su i odjeću pažljivo uklopile kako bi podsjećala na onu koju su nosile kao tinejdžerke.

Razlika je bila očigledna, ali ne i suštinska. Godine su ostavile trag, ali odnos između njih nije se promijenio. Na novoj fotografiji, kao i na staroj, vidi se ista bliskost, ista lakoća i nešto što se ne može namjestiti za kadar.

Fotografija koja nije samo fotografija

Ono što ovu priču čini posebnom nije samo ideja da se ponovi stari trenutak. Već činjenica da su ga ponovo proživjele, sa svim što su u međuvremenu postale.

Jer rijetko šta danas traje toliko dugo. Ljudi se mijenjaju, putevi se razilaze, život odvodi na različite strane. A ipak, ponekad se desi da se, poslije više od 50 godina, sve vrati na isto mjesto. I da jedina razlika budu godine, prenosi “Ona.rs”.

25.04.2026. | 15:38

Veliki nilski krokodil ušao je u jedan hotel u Zimbabveu u potrazi za hranom, nakon što je izašao iz rijeke Zambezi, iznenadivši goste i osoblje.

Prema navodima svjedoka, reptil dug oko četiri metra ušetao je u hotel i najprije pokušao da uđe u kuhinju, nakon što je zatekao zatvoren bife restoran.

Ponašao se “kao gost”

Britanski turista opisao je da se krokodil ponašao “kao gost”, krećući se kroz restoran, a potom se smjestio na pultu sa švedskim stolom, gdje su ga gosti hotela sa četiri zvjezdice fotografisali.

Životinja je zatim napustila unutrašnjost objekta i zadržala se u spoljašnjem dijelu hotela, dok su zaposleni obezbijedili da se gosti ne približavaju.

Na lice mjesta ubrzo su stigli pripadnici organizacije Čuvari parkova i divljih životinja Zimbabvea koji su uspjeli da savladaju i bezbjedno izvedu krokodila, nakon čega je vraćen u prirodno stanište.

“Nilski krokodil je došao iz obližnjeg Zambezija i naše osoblje ga je bezbjedno imobilisalo, odvelo i bezbjedno pustilo nazad u Zambezi”, rekao je portparol lokalnih vlasti Lakmor Saful, prenosi Tanjug.

Dodao je da nije bilo povrijeđenih, niti imovinske štete.

Šaljiva objava

“Nije neuobičajeno da krokodili pređu na suvo zemljište, posebno zato što se ovaj incident dogodio unutar prirodnog područja i staništa vrste”, kazao je Saful.

Hotel je objavio video krokodila na Facebook uz natpis: “Provjeravao je zašto je sobna usluga kasnila! Bez pravila, bez poziva, bez rezervacije. Ovo je Zambezi gdje divlje znači divlje!”

Portparolka hotela “Prajd Kumbula” je navela da u incidentu nije bilo povrijeđenih niti materijalne štete, uz napomenu da nije neuobičajeno da se krokodili povremeno kreću van vode, s obzirom na to da se hotel nalazi u njihovom prirodnom okruženju.

“Blizina hotela divljim životinjama nije slučajna, već je suštinski dio njegovog identiteta i smještena je u zaštićenom pejzažu koji slavi suživot, a ne razdvojenost”, istakla je Kumbula.

Kako je navela, hotel ima stručni tim obučen da reaguje na odgovarajući i efikasan način u ovakvim situacijama.

25.04.2026. | 06:58

Brza zarada koja na papiru izgleda primamljivo, u Banjaluci se sve češće pretvara u skupu lekciju za stanodavce. Sve veći broj vlasnika stanova koji su, vođeni računicom o većoj zaradi, klasično iznajmljivanje zamijenili modelom „stan na dan“, danas govori o iskustvima koja više liče na horor priče nego na uspješan biznis. Umjesto sigurnih mjesečnih prihoda, suočavaju se sa demoliranim namještajem, higijenskim katastrofama i troškovima koji nerijetko višestruko premašuju zaradu od nekoliko noćenja.

Oni koji su o tome govorili za BL portal, kažu da su fotografije katastrofe u stanu uglavnom izbrisali, da ih ne podsjećaju na ono što su preživjeli, a i one koje su ostale, kažu, “bolje da ne vidite”.

U prve redove ove borbe svakodnevno stupaju radnici agencija za čišćenje, koji jedini znaju pravu istinu o tome šta se dešava iza zatvorenih vrata. Andrej Matić iz banjalučke agencije „Tip Top“ ne krije da je ovaj posao postao test izdržljivosti.

„Svega se čovjek nagleda u ovome poslu, od prljavih ljudi do, da se ne izražavam, kakvih sve stanova ima. Ima užasnih stvari – od pasa ostavljenih u stanu do ogromnih količina izmeta na balkonu i unutra. Ljudi prosto ne mare za tuđu imovinu, a mi smo ti koji na kraju moraju sanirati te higijenske katastrofe. Nekada je obim posla takav da vam treba cijeli dan samo za jednu prostoriju“, iskren je Matić u razgovoru za BL portal.

Sezona ajvara – noćna mora za vlasnike

Da mašta „gostiju iz pakla“ nema granica, potvrđuje i iskustvo Svetlane Radić, vlasnice stana u centru Banjaluke, koja je na teži način naučila da visoka cijena noćenja ne garantuje i kulturne goste.

„Najveći šok sam doživjela prošle jeseni. Ljudi su iznajmili stan na tri dana, a ja sam mislila da su turisti. Kada sam ušla nakon njihovog odlaska, imala sam šta i vidjeti – u stanu su pekli paprike za ajvar! Mast i ulje su prskali po zidovima, miris je bio nepodnošljiv, a struju su potrošili više nego što je koštalo cijelo noćenje. Osim toga, zatekla sam polomljenu konstrukciju kreveta i potpuno razbijen lavabo u kupatilu. Zarada je bila nula, a šteta nekoliko hiljada maraka“, ogorčeno priča Radićeva za BL portal.

Da li je isplativo?

Iskustva banjalučkih stanodavaca pokazuju da se „stan na dan“ često pretvara u kocku sa sopstvenom imovinom. Pored uništenog inventara, tu su i skriveni troškovi koji brzo pojedu zaradu.

Jedan od onih koji su osjetili gorak ukus „lake zarade“ je i Dragan Perić, vlasnik modernog apartmana. Dragan priznaje da ga je u ovaj biznis uvukla matematika koja na papiru izgleda idealno, ali u praksi često zakazuje.

„Imao sam ponudu da stan izdam na duži period za sigurnih 600 KM mjesečno. Ipak, odlučio sam se za ‘stan na dan’ jer je mjesečna zarada mogla biti i više nego duplo veća. Sve je išlo dobro dok ključ nisam predao paru koji je tvrdio da im treba mir. Umjesto njih dvoje, u stan je ušlo dvadesetak ljudi. Napravili su žurku koja me je koštala više nego što bi mi tri podstanara platila za godinu dana“, priča Dragan za BL portal.

Prizor koji ga je dočekao ujutro bio je poražavajući.

„Nova ugaona garnitura je bila puna rupa od cigareta, pametni televizor koji sam tek kupio bio je razbijen, a u gipsanom zidu u hodniku zatekao sam ogromnu rupu, kao da je neko namjerno udarao u njega. Kada sam podvukao crtu, šteta je bila nekoliko hiljada maraka. Sav onaj ‘ekstra profit’ koji sam ganjao nestao je u jednoj noći, a ja sam ostao u debelom minusu dok sam sanirao haos“, zaključuje Perić.

Matematika je surova – ako noćenje naplaćujete 60 KM, a gost vam ostavi fleke na zidovima koje zahtijevaju krečenje i uništen namještaj, vi ste u dubokom minusu koji se ne može nadoknaditi sedmicama. Prije nego što se odlučite da svoj ključ predate nepoznatim osobama, dobro razmislite da li je nekoliko desetina maraka vrijedno rizika potpunog demoliranja vašeg doma.

Nikola Simić, BL portal