28.03.2026. | 06:57

Otići ili ostati? Dok su stariji nekada sigurnost tražili u državnom poslu ili odlasku preko granice, mladi u Banjaluci sve češće biraju drugačiji put – pokretanje sopstvenog biznisa.

Potreba za kontrolom nad vlastitim vremenom i životom sve češće je okidač za takvu odluku. Umjesto nesigurnih ugovora i čekanja “poziva”, odlučuju se da sami kreiraju prilike. Društvene mreže, dostupnost online alata i sve više lokalnih inicijativa dodatno im olakšavaju prve korake.

Mlada preduzetnica Zorana Glišić, poznatija u gradu kao Zdravo Zaza, primjer je mlade osobe koja je sa 26 godina odlučila da stvar uzme u svoje ruke i prestane sa potragom za poslom nakon bezbroj neuspješnih pokušaja.

“Nisam mogla da se zaposlim u struci iako sam konkurisala, pa sam odlučila da napravim sama posao i nešto što je potrebno prvenstveno meni, a zatim i drugim ljudima. Ispitala sam tržište i ta istraživanja su pokazala da je dosta zainteresovanih za zdravu hranu, ali i da je to jedan manji dio tržišta. To me nije spriječilo da se posvetim ljudima koji to žele i kojima je to, prije svega, potreba”, priča za BL portal Zorana, vlasnica gurmanske poslastičarnice Zdravo Zaza.

Prema njenim riječima, osim hrabrosti da sam kreneš u nešto novo, pomoglo joj je i porodično iskustvo.

“Odrastanje u porodici preduzetnika formiralo je moj karakter i ličnost koji su skloni kreiranju, vođenju, rješavanju problema. Od malena sam pomagala mami, a i ostalima, u trgovini i ugostiteljstvu, uživajući u tim poslovima. Značili su mi i podsticaji grada i Republike Srpske za mlade preduzetnike – konkurisala sam sa biznis planom, dobila subvencije i učestvovala u nekim nevladinim konkursima, što mi je pomoglo pilikom otvaranja i ulaganja u samom početku”, kaže Zorana i dodaje da se straha treba riješiti, jer on nestaje kada radiš ono što voliš.

A šta sa procedurama?

Čuvena rečenica – fali vam još jedan papir, čini se da polako odlazi u prošlost. Procedura za pokretanje vlastitog posla, prije svega SP-a na koji se mladi najčešće i odlučuju, postala je vrlo jednostavna.

Ovo su koraci koje treba ispratiti da bi proces registracije što lakše prošao.

„Kada se prikupi potrebna papirologija, odlazi se u Gradsku upravu u kancelariju 21. Tako počinje proces registracije. Nakon registrovanog subjekta, preduzetnik može da se obrati u preduzetnički centar, gdje se evidentira i obavještava o svim pravima koje on uživa“, objašnjava za BL portal Petar Radulović, šef odsjeka za preduzetništvo u Gradskoj upravi Banjaluka.

Prema njegovim riječima, ni procedura za dobijanje subvencija, koje idu i do 15.000 KM, nije komplikovana.

„Kada god se objave subvencije za pokretanje samostalnih preduzetničkih radnji, mi mlade preduzetnike upućujemo na to, a obično to bude jednom godišnje. U sklopu toga organizujemo obuke koje vode do sertifikata neophodnog za učestvovanje u subvencijama“, kaže Radulović.

Dodaje da se na obukama dosta toga nauči, kao i da se budući, mladi preduzetnik pripremi u potpunosti.

„Na obukama se uči kako započeti posao, kako da se izradi poslovni plan, marketing i finansijski plan, plan ljudskih resursa, kako da se pravilno popuni dokumentacija za subvencije. U suštini, jedan kompletan biznis plan i sve što je potrebno za učešće“, ističe on.

Kako kažu iz preduzetničkog centra, broj mladih koji pokreću vlastiti biznis veći je nego ikada, a sve više je i onih koji se vraćaju iz inostranstva i kao svoji na svome pokušavaju da pokrenu neki biznis.

Šta je najveća prepreka?

Da sve baš i nije tako ružičasto, kažu najmlađi među mladim preduzetnicima, tačnije, oni koji su tek „uplovili“ u poslovne vode. Ima tu, kažu, i nekih prepreka. Prva – odakle da krenete?

“Nisam znala gdje prvo da odem, kome da se obratim. Čula sam da se može otići do knjigovođe, dati punomoć i onda čekati dok knjigovođa obavi sve što treba, ali sam birala da idem sama kroz sve, korak po korak. Sada bih prvo vidjela šta sve treba od dokumentacije pa otišla u Osnovni sud, jer se na uvjerenja može čekati i po nekoliko dana“, kaže jedna mlada preduzetnica za BL portal koja želi da ostane anonimna, jer, kako kaže, nju su najprije uputili u Gradsku upravu, a tamo su joj, kaže, dali potpuno pogrešne informacije.

Mnogo bolje je prošao dizajner Mihailo Miljanović, iako su i njemu, priznaje, falila neka početna uputstva.

„Meni je najveći problem predstavljao nedostatak informacija. Generalno se nigdje ne uči kako registrovati SP ili slično, ali kada sam otišao u Gradsku upravu dali su mi jasne smjernice i objasnili čitav proces registracije“, kaže Miljanović za BL portal, i daje savjet da registrujete što više zanimanja, uz ono glavno koje ćete raditi. Kako kaže, to otvara mogućnost da se u budućnosti bavite i nekim drugim stvarima koje će vas, možda, zainteresovati.

Sveukupno, procedura da od ideje dođete do registrovanog preduzeća može vrlo brzo da bude završena, a za mlade ljude koji prvi put pokreću svoj biznis registracija je besplatna.

Nikolina Stojanović, BL portal