Pratite nas na

Novosti

Plata i do 1.400 evra – radnog vremena nema: Ovo zanimanje je najtraženije u komšiluku

Objavljeno

na

03.04.2026. | 15:43

Njihov zadatak je da svakodnevno ugovaraju ture, usklađuju vozače, zahtjeve klijenata, utovar i istovar robe, da prate dokumentaciju, carinske procedure i rokove.

Oni su dispečeri međunarodnog drumskog saobraćaja, a radno vrijeme im često traje i kada se kancelarije zatvore. Kamioni su na putu 24 sata, nepredviđeni problemi su svakodnevica, pa od brzine njihove reakcije često zavise troškovi i kvalitet usluge.

Jedan zastoj na granici, kvar ili kašnjenje mogu da poremete čitav plan, pa se upravo zato od dispečera traži odlična organizacija, koncentracija i da brzo donose odluke.Poslednjih godina ovo zanimanje privlači sve više pažnje, pre svega zbog priča o dobrim zaradama i relativno brzom ulasku u transportnu industriju.

Osim u velikom broju domaćih kompanija, dispečeri drumskog saobraćaja, posao mogu da pronađu i u stranim filijalama koje pokrivaju evropsko ili američko tržište. Sagovornici „Infostuda“ iz prakse, obrazovanja i udruženja, slažu se da je posao perspektivan i da zarade često premašuju prosek, ali upozoravaju da iza toga stoje velika odgovornost i da se industrija u kojoj dispečeri rade poslednjih godina suočava sa ozbiljnim izazovima – od manjka profesionalnih vozača i zadržavanja na granicama do ograničenja boravka vozača u zemljama Šengena.

Praksa je najbolja škola

Budući saobraćajni inženjer, student Saobraćajnog fakulteta Mihailo Isailović, već tri godine radi kao dispečer u firmi “TransProm„. Počeo je bez ikakvog predznanja, ali je uz pomoć i podršku kolega postepeno učio posao i postao samostalan. Posao je lako pronašao, a veruje da za njegovu trenutnu branšu dolaze još bolja vremena.– Suština mog posla je da roba što brže i efikasnije stigne od tačke A do tačke B.

U mom slučaju, to znači organizaciju transporta na relaciji Italija-Srbija. Ispred mene su mape, rute, različita dokumentacija, telefoni koji stalno zvone i sve to treba držati pod kontrolom. Kompanija raspolaže sa 20 kamiona koji robu iz Srbije trasnportuju u Italiju, Njemačku i Holandiju i nazad, kaže Mihailo i dodaje da je u hodu naučio mnogo dodatnih zadataka kao što su špedicija, finansije i tehničko održavanje.

Radni dan mu formalno traje od osam do 16 časova, ali u praksi posao rijetko staje kada ode iz kancelarije. Kamioni su na putu 24 sata dnevno, a problemi se ne mogu predvidjeti – kvarovi, zadržavanje na granici ili komplikacije sa dokumentacijom, krađe robe…Zato dispečer međunarodnog drumskog saobraćaja treba da bude spreman da mu telefon zazvoni i usred noći.

– Posao je vrlo dinamičan. Kancelarija djeluje kao Wall Street, svi smo na telefonima, ugovoraju se poslovi, rješavaju situacije. Nikada nije mirno i stalno se nešto dešava, priča sagovornik i dodaje da je za njegov posao potrebna snalažljivost i razmišljanje “izvan granica”, kao i poznavanje stranih jezika za komunikaciju sa dobavljačima iz inostranstva, a engleski se podrazumijeva.

Kako kaže, za ovaj posao, fakultet je poželjan, ali nije obavezan, ali obrazovanje otvara prostor za brže napredovanje i širi izbor pozicija u logistici i transportu.

– Industrija transporta je u ekspanziji u Srbiji. Već ima dosta stranih firmi koje su otvorile svoja predstavništva, a zarade dispečera zaviseod obima posla i broja klijenata i u prosjeku se kreću od 800 do 1.400 evra.Posao bih preporučio mladima jer vjerujem da svako ko provede nekoliko godina u transportnoj firmi, nakon toga svaki posao radiće sa lakoćom.

Nakon posla dispečera više ne može ništa da iznenadi niti uplaši, zaključuje kroz smijeh Mihailo.

Logistika i transport poslovi budućnosti

Da interesovanje za ovu oblast ne raste samo među mladima koji traže prvi posao, već i među budućim studentima, potvrđuju i podaci Saobraćajnog fakulteta u Beogradu. U prvu godinu osnovnih studija upiše se 350 studenata, na master – još oko 150 studenata, a na doktorske 20.

Osnovne studije u prosjeku završi polovina upisanih studenata, a master 100 studenta.Dekanprof. dr Milorad Kilibardakaže za „Infostud“ da posljednjih godina posebno raste interesovanje za logistiku.

– To usmjerenje pruža širok spektar znanja i mogućnosti zaposlenja u logističkim, špediterskim i transportnim kompanijama, trgovinskim lancima i sistemima, proizvodnji, različitim uslužnim sistemima, ali i kompanijama koje se bave informaciono komunikacionim tehnologijama i softverskim alatima u logistici i lancima snabdijevanja.

Na fakultetu postoji i posebno usmerenje Drumski i gradski transport, na kojem se izučavaju različiti predmeti posvećeni organizaciji drumskog transporta robe i poslovima dispečera, za kojim takođe vlada interesovanje, kaže prof. dr Kilibarda. On dodaje da potreba tržišta za logističkim stručnjacima godišnje raste u proseku 12–15 odsto, a da se od modernih kadrova traži i rad sa softverskim alatima, razumijevanje ekonomije, prava i komunikacije, kao i poznavanje stranih jezika.

– Trenutno na našem tržištu nedostaje oko 20 odsto inženjera iz oblasti logistike, transporta i saobraćaja. Naše inženjere čeka siguran posao i svi koji završe studije na Saobraćajnom fakultetu odmah se zaposle. Kroz bogatu saradnju sa privredom razvijamo programe stručne prakse i praktične nastave, a dobar dio naših studenata se zaposli već na završnim godinama studija i prje samog diplomiranja. Logistika i transport su profesije budućnosti, a naši stručnjaci su konkurentni i na domaćem i na svjetskom tržištu rada, poručuje prof. dr Kilibarda.

Zadaci, vješine i izazovi posla

Kristina Jezdić Bekčić iz Poslovnog udruženja „Međunarodni transport“ potvrđuje da je potražnja za ovim kadrom velika.

– Prema podacima Udruženja, 3.251 firma učestvovala je u raspodjeli dozvola za međunarodni prevoz 2026. godine, a ukupan broj firmi koje obavljaju domaći i međunarodni prevoz sigurno je veći.

Kako kaže, osim svakodnevnog praćenja vozila i vozača, posao dispečera zahtjeva i organizaciju rada vozača, praćenje utovara i istovara robe, pripremu dokumentacije i strateško planiranje resursa kako bi transport bio što efikasniji i ekonomičniji.

– Organizacione i komunikacione sposobnosti su obavezne, kao i brzina i preciznost u radu. Često moraju da reaguju na više problema istovremeno – od kašnjenja na granici, preko promjena u dokumentaciji, do reorganizacije ture kada vozilo nije dostupno, objašnjava ona i dodaje da su dispečeri koji imaju veliko radno iskustvo ovoj djelatnosti, vrlo cijenjeni.

Sagovornica smatra da su najveći izazovi nedostatak profesionalnih vozača, velika zadržavanja vozila na graničnim prelazima i stalno donošenje novih obaveza po zemljama. Ipak, drumski transport je nezaobilazna privredna grana na koju se oslanja domaća privreda, pa profesiju preporučuje mladima koji vole dinamičan posao.

facebook x twitter viber whatsapp

Banja Luka

IZBORI SU PROŠLI, NISI PREMIJER, RADI SVOJ POSAO! Građani traže od Draška da se pozabavi smećem (FOTO)

Objavljeno

na

od

autor.365banjaluka

Izbori su prošli, premijerska fotelja ostala je samo san, a stvarnost Banjaluke smrdi na pretrpane kontejnere i razbacane vreće. Gradonačelnik Draško Stanivuković, dok se hvali „modernizacijom“ i „evropskim standardima“, ostavio je građanima prizor koji podsjeća na improvizovanu deponiju.

Noćas su se ponovile iste sramotne scene: metalni kontejneri do vrha puni, crne vreće i kartoni razbacani ispred apoteka, kladionica i stambenih zgrada. Na društvenim mrežama, sarkastično su ovu katastrofu nazvali „Banjalučka porodica“ – porodica od smeća koja raste iz dana u dan.

Građani su ogorčeni: „Dan 25 čekam da se vrati limena kanta, a ovo je haos – puno stanova, malo mjesta za smeće“, poručuju stanari. Umjesto obećanih velikih kontejnera, postavljene su male „fensi“ bačve koje se pune za sat vremena, pa se otpad valja po trotoarima i zelenim površinama.

Dok Stanivuković sjedi u fotelji i priča o „razvoju“, Banjalučani hodaju kroz smrad. Ovo nije modernizacija – ovo je potpuni krah komunalne službe. Grad se pretvara u otvorenu deponiju, a gradska uprava se bavi promocijom i slikama.

Fotografije pretrpanih kontejnera govore više od bilo kakvih slogana. Ako Banjaluka želi da se predstavlja kao moderan grad, čiste ulice moraju biti osnovni standard, a ne luksuz. Građani ne traže spektakularne projekte, već redovan odvoz otpada, dovoljno velikih kontejnera i odgovornu reakciju kada problem postane očigledan.

Vrijeme je da se manje priča o „evropskim standardima“, a više radi ono što se vidi svakog dana – da Banjaluka bude čista. Građani imaju pravo da pitaju: ko je odgovoran za ovu lokaciju, kada će smeće biti uklonjeno i šta će se uraditi da se ista scena ne ponovi?

Banjaluka ne smije biti deponija. Bijes građana raste, a „Banjalučka porodica“ od smeća postaje simbol neodgovornosti gradske vlasti.

Nastavi čitati

Novosti

NI SAVJETNIK VIŠE NE ŠTEDI DRAŠKA: „Stalno nasmijano lice uz priču da u Srpskoj ništa ne valja – to ne ide“

Objavljeno

na

od

autor.365banjaluka

Novinar i bivši ministar u Vladi Srbije Ratko Dmitrović, koji je savjetnik gradonačelnika Banje Luke i lidera Pokreta „Sigurna Srpska“ Draška Stanivukovića, objavio je oštar osvrt na stanje u opoziciji, ali i direktno kritikovao svog šefa.

Dmitrović ocjenjuje da su izbori pokazali da je opozicija došla „do zida“, nazivajući je bezidejnom, jalovom i inertnom. Posebno se osvrnuo na Stanivukovićev izborni rezultat i način na koji je vodio kampanju.

Prema njegovoj ocjeni, Stanivuković je za nekoliko godina od političara koji je imao veliki potencijal došao u situaciju da je taj potencijal, kako tvrdi Dmitrović, sam potrošio.

„Veliki politički talenat koji je imao Stanivuković je uništio, samljeo ga“, napisao je Dmitrović.

Još direktnija je njegova kritika Stanivukovićeve kampanje. Dmitrović smatra da je ona bila više nalik promociji estradne zvijezde nego ozbiljnoj političkoj kampanji, uz previše lične promocije i insistiranja na imidžu.

„Imao je holivudizovanu predizbornu kampanju postavljenu na obrascima američkih izbora, koja je u izvedbi podsjećala i na promociju novog albuma neke pjevačke zvijezde, više nego na promociju politike i političara“, naveo je Dmitrović.

Posebno je problematizovao poruku da u Republici Srpskoj „ništa ne valja“, uz istovremeno stalno nasmijano lice kandidata.

„To jedno s drugim ne ide. Kontraproduktivno je“, smatra Dmitrović.

Izborni rezultat dodatno je stavio Stanivukovićevu političku strategiju pod lupu. Prema preliminarnim podacima CIK-a, Pokret „Sigurna Srpska“ trenutno je druga politička snaga za Narodnu skupštinu Republike Srpske, iza SNSD-a, dok je SDS na trećem mjestu.

Međutim, Dmitrović upravo u tome vidi mnogo širi problem opozicije. Njegova teza je da rezultat opozicionih stranaka ne predstavlja samo podršku njihovim programima, već da je značajan dio glasova bio motivisan protivljenjem vlasti.

Za SDS je posebno oštar, ocjenjujući da je riječ o stranci koja je „odavno potrošena priča“, dok za opoziciju u cjelini tvrdi da je potrošila političke kredite kod građana.

Kritika ima dodatnu težinu zbog činjenice da dolazi od Stanivukovićevog savjetnika. Ako neko ko je dio njegovog političkog tima javno poručuje da se politika ne može voditi kroz lični marketing, fotografije, osmijehe i poruke da u Srpskoj ništa ne valja, onda je očigledno da problem nije samo u rezultatu na izborni dan.

Dmitrović, međutim, ne štedi ni ostatak opozicione scene. Za Nebojšu Vukanovića kaže da je „fenomen Jovana Stanisavljevića Čaruge“, dok za Jelenu Trivić zaključuje da je njen rezultat pokazao da „nije moglo drugačije“.

Poruka njegovog javnog istupa može se svesti na jedno pitanje: ako čak i savjetnik lidera najvećeg opozicionog pokreta nakon izbora govori o promašenoj kampanji, potrošenom političkom talentu i nedostatku jasne alternative, koliko još prostora ostaje za priču da je za opozicioni rezultat kriv isključivo neko drugi?

Nastavi čitati

Novosti

POGLEDAJTE SNIMAK OBAVEZNO! Draško Stanivuković umalo pregazio troje djece i čovjeka na pješačkom prelazu (VIDEO)

Objavljeno

na

od

autor.365banjaluka

Ono što se vidi na snimku kako Stanivuković vozi i briga ga za troje djece i čovjeka koji su već na pješačkom prelazu.

Pogledajte video i sami procjenite o kakavom se idiotu radi.

Dok se građanima svakodnevno plasiraju fotografije, objave i promotivne poruke, ovakve scene pokazuju da građane najviše zanima ono što je stvarno važno – bezbjednost ljudi i djece.

Nije dovoljno biti prisutan kada treba presjeći vrpcu i stati pred kameru. Odgovornost se pokazuje prije nego što se nešto opasno dogodi, a ne tek poslije.

Pogledajte snimak i sami donesite zaključak. Ako je moguće da se ovakva situacija dogodi, građani imaju puno pravo da pitaju: ko je odgovoran, gdje je bio nadzor i šta će biti urađeno da se ovo ne ponovi?

Manje marketinga. Više odgovornosti.
POGLEDAJTE VIDEO:

Nastavi čitati
Oglašavanje

Aktuelno

Copyright © 2026 365 Banja Luka. Sva prava zadržana.