Pratite nas na

Svijet

Ratna prošlost stigla na naplatu: Američki sud presudio Nadi Tomanić

Objavljeno

na

10.04.2026. | 07:53

Nada Radovan Tomanić, optužena za jezivo psihičko i fizičko zlostavljanje srpskih civila tokom rata u BiH, osuđena je na 30 mjeseci zatvora zbog svjesne prevare imigracionih vlasti kada je slagala o svojoj ratnoj prošlosti kako bi dobila državljanstvo SAD.

Nada Tomanić, koja je gotovo deceniju radila u skladištu prehrambene robe dok je živjela u Hartfordu gd‌je je i stekla državljanstvo, bila je dio ozloglašene specijalne jedinice “Zulfikar” Armije Bosne i Hercegovine, koja je čuvala zarobljenike na planini Igman u centralnoj Bosni i Hercegovini tokom brutalnih borbi koje su uslijedile nakon raspada Jugoslavije.

Bivši zatvorenici, koji bi svjedočili protiv Tomanićeve da nije priznala krivicu za imigracionu prevaru, rekli su istražiteljima da je, između ostalog, bila dio grupe čuvara koji su do smrti tukli zatvorenika po imenu Jadranko Glavaš.

„Lično sam vidio, sopstvenim očima, kako ga Nada Tomanić šamara po licu, šutira nogama u glavu, prepone i grudi, i psuje mu četničku majku dok je on, Jadranko Glavaš, ležao na podu jer zbog zadobijenih povreda nije mogao da ustane“, naveo je jedan od zatvorenika, prema tužilačkim dokumentima.

Inače, prije ročišta u Bridžportu nije bilo jasno kakva će kazna biti izrečena Tomanićevoj.

Naime, federalne smjernica za izricanje kazni koje su važile 2012. godine, kada je Tomanić priznala da je lagala da bi dobila državljanstvo, nisu sadržale pojačanje kazne za kršenja ljudskih prava. Te smjernice su tada predlagale kaznu do najviše šest mjeseci.

Kancelarija američkog tužioca je argumentovala da sudija Dooley treba retroaktivno primijeniti novije smjernice za izricanje kazni koje predviđaju duže kazne u slučajevima gd‌je imigranti svjesno varaju imigracione vlasti kako bi prikrili ratne zločine ili slična d‌jela. Vlada je tražila kaznu od 108 mjeseci.

Tužilaštvo je navelo da su federalni sudovi na drugim mjestima retroaktivno primijenili nove smjernice te izrekli kazne od 36 mjeseci za mučenje u Etiopiji, 10 godina za zlostavljanja tokom građanskog rata u Liberiji, i 57 odnosno 63 mjeseca u još dva slučaja vezana za Bosnu i Hercegovinu.

Advokat odbrane Tomanićeve, J. Patten Brown III, zatražio je uslovnu kaznu iz više razloga, tvrdeći da je u vrijeme rata bila mlada žena koju su protiv njene volje uvukli u izuzetno brutalan sukob. Pridružila se Armiji Bosne i Hercegovine sa 21 godinu.

Inače, njoj je državljanstvo već oduzeto i bez obzira na izrečenu kaznu, suočavala se sa deportacijom u svoju matičnu zemlju. U Sjedinjene Američke Države je primljena 1997. godine, prenose Nezavisne novine.

Proces protiv nje trajao je više od tri godine. Na samom kraju, u novembru, ona je priznala krivicu nakon što je vlada počela da dovodi bivše zatvorenike sa Balkana kao svjedoke protiv nje. Ona je tokom priznanja krivice rekla da je “postiđena i posramljena” te da se kaje zbog svog učešća u ratu koji je bio nametnut njoj i ostatku zemlje.“

facebook x twitter viber whatsapp

Svijet

Krv na ulicama Barselone: Balkanski klanovi prenijeli rat u Španiju

Objavljeno

na

od

365 Banja Luka

27.04.2026. | 08:33

Talas nasilja povezan sa balkanskim kriminalnim grupama zahvatio je Barselonu, gdje se dugogodišnji sukob između suparničkih klanova iz Crne Gore sve otvorenije preliva na ulice ovog španskog grada.

Prema pisanju istraživačke mreže “OCCRP”, riječ je o nastavku brutalnog obračuna između takozvanih kavačkog i škaljarskog klana, koji traje više od decenije i već je odnio desetine života širom Evrope.

Egzekucije usred dana

U posljednjih nekoliko mjeseci u Barseloni je zabilježeno više pucnjava i likvidacija koje policija dovodi u vezu s ovim sukobom. Napadi se često odvijaju na javnim mjestima – na ulicama, u blizini restorana ili stambenih zgrada – i nerijetko usred dana.

U pojedinim slučajevima napadači su prilazili žrtvama s leđa i ispaljivali više hitaca, što istražioci opisuju kao tipične mafijaške egzekucije.

Nasilje je izazvalo zabrinutost među lokalnim stanovništvom i turistima, budući da se dešava u dijelovima grada koji su inače veoma prometni.

Korijeni sukoba na Balkanu

Sukob između kavačkog i škaljarskog klana potiče iz 2014. godine, nakon nestanka velike količine kokaina u Španiji, što je izazvalo raskol unutar tada jedinstvene kriminalne grupe.

Od tada su uslijedile brojne likvidacije, pokušaji ubistava i obračuni u više evropskih zemalja, uključujući Srbiju, Crnu Goru, Austriju, Njemačku i Španiju.

Istražitelji navode da motivi napada često nisu isključivo poslovne prirode, već se radi o dugotrajnom lancu osvete, što dodatno komplikuje pokušaje da se nasilje zaustavi.

Barselona kao nova baza

Barselona se posljednjih godina profilisala kao važna logistička i operativna baza za balkanske kriminalne grupe. Grad je atraktivan zbog razvijenih transportnih ruta, luke i međunarodnih veza koje olakšavaju krijumčarenje narkotika.

Članovi ovih grupa često koriste lažne identitete i pokušavaju da se uklope u svakodnevni život, iznajmljujući stanove i vodeći prividno normalan život, dok istovremeno organizuju kriminalne aktivnosti.

Poteškoće u istragama

Španske vlasti suočavaju se s ozbiljnim izazovima u suzbijanju ovog nasilja. Napadači su često dobro organizovani, dolaze iz različitih zemalja i brzo napuštaju mjesto zločina, što otežava identifikaciju i hapšenje.

Dodatni problem predstavlja međunarodni karakter ovih kriminalnih mreža, zbog čega je za efikasnu borbu protiv njih neophodna bliska saradnja policijskih i pravosudnih organa više država.

Rat bez jasnog kraja

Bezbjednosni stručnjaci upozoravaju da bi sukob između balkanskih klanova mogao potrajati, jer se zasniva na spirali osvete koja se godinama unazad održava kroz nove likvidacije.

Sve učestaliji incidenti u Barseloni ukazuju na to da se ovaj grad sve više pretvara u jedno od ključnih poprišta obračuna, što dodatno pojačava pritisak na španske vlasti da pronađu način da zaustave eskalaciju nasilja.

facebook x twitter viber whatsapp

Nastavi čitati

Svijet

Gori cijelo selo na Balkanu, mnoge kuće potpuno uništene: “Nismo znali šta prije da spasimo”

Objavljeno

na

od

365 Banja Luka

27.04.2026. | 08:21

Veliki požar zahvatio je selo Soveja u okrugu Vranca u Rumuniji, gdje je oko 300 meštana evakuisano, a 32 kuće su potpuno uništene.

Vatrena stihija izbila je u jutarnjim satima, najvjerovatnije zbog zapaljenog dimnjaka na kući starije žene, i za samo nekoliko sati prerasla u katastrofu velikih razmjera.

Požar se brzo širio usljed jakog vjetra, koji je nosio varnice s objekta na objekat. Mještani kažu da su kuće, uglavnom drvene, planule gotovo istovremeno.

“Varnice su preskakale iz jedne kuće u drugu. Nismo znali šta prije da spasemo”, ispričala je jedna stanovnica.

Na terenu je angažovano više od 200 vatrogasaca iz šest okruga, sa desetinama vozila i opreme. Prema riječima portparola ISU Vranka Florina Olarua, u gašenju učestvuje 13 vatrogasnih cisterni sa vodom i penom, sedam operativnih kamiona, tri minibusa za prevoz ljudstva, kao i dvije ekipe hitne pomoći SMURD-a.

Zbog stresa i gubitka imovine, četiri osobe su doživjele napade panike, ali nema informacija o težim povredama.

Evakuisane porodice privremeno su smještene u seoske kuće za goste i bazu spasilačke službe Salvamont. Najugroženiji mještani, među kojima su stariji i djeca, zbrinuti su kod komšija i rodbine.

“Moramo im pomoći, ne možemo ih ostaviti na ulici. Tražimo hitna rješenja za smještaj”, izjavio je gradonačelnik Soveje Jonuc Filimon.

Za mještane ovog kraja tragedija ima dodatnu težinu, jer podsjeća na veliki požar od prije 70 godina, kada je stradalo 17 ljudi, a gotovo cijelo selo, sa oko 370 kuća, bilo uništeno. I tada su, kao i sada, javne zgrade, uključujući vrtić i opštinske objekte, pretvorene u pepeo.

Istraga o uzrocima požara je u toku, dok nadležne službe procenjuju štetu i organizuju pomoć za pogođene porodice.

facebook x twitter viber whatsapp

Nastavi čitati

Svijet

Napad u Kolumbiji: Masakr u autobusu, bomba ubila 20 ljudi

Objavljeno

na

od

365 Banja Luka

27.04.2026. | 07:44

Najmanje 20 ljudi poginulo je u eksploziji bombe u autobusu na jugozapadu Kolumbije, dok je više desetina osoba povrijeđeno, saopštili su zvaničnici.

Napad se dogodio na Panameričkom auto-putu u oblasti Kaukа, kada je eksplozivna naprava aktivirana u vozilu koje je prevozilo putnike.

Među žrtvama je 15 žena i pet muškaraca, dok je najmanje 36 ljudi ranjeno, uključujući i maloljetnike.

Vlasti su ovaj napad okarakterisale kao teroristički čin i za njega optužile disidentske frakcije bivše gerilske grupe FARC.

Eksplozija je dio šireg talasa nasilja u regionu, gdje je u posljednjih nekoliko dana zabilježeno više desetina napada povezanih s borbom za kontrolu nad trgovinom drogom.

Regionalne vlasti proglasile su dane žalosti, dok međunarodne organizacije pozivaju na hitnu istragu i kažnjavanje odgovornih, navodi “AsiaOne”.

facebook x twitter viber whatsapp

Nastavi čitati
Oglašavanje

Aktuelno

Copyright © 2026 365 Banja Luka. Sva prava zadržana.