Pratite nas na

Novosti

SPC sutra obilježava Prenos moštiju Svetog Vartolomeja: Mnogi vjeruju da ovo nikako ne treba raditi, ali…

Objavljeno

na

spc-sutra-obiljezava-prenos-mostiju-svetog-vartolomeja:-mnogi-vjeruju-da-ovo-nikako-ne-treba-raditi,-ali…

06.09.2026. | 20:35

Dodaj BL Portal kao Google izvor

Srpska pravoslavna crkva i vjernici sutra, 7. septembra, obilježavaju Prenos moštiju Svetog apostola Vartolomeja, jednog od dvanaestorice Hristovih apostola, kao i Svetog apostola Tita, jednog od Sedamdesetorice. Oba praznika navedena su u pravoslavnom kalendaru za 25. avgust po starom, odnosno 7. septembar po novom kalendaru.

Za razliku od glavnog praznika Svetog Vartolomeja, koji se obilježava 24. juna po novom kalendaru, sutrašnji praznik posvećen je prenosu njegovih moštiju. Zbog toga za 7. septembar ne treba vezivati narodna vjerovanja i zabrane koje se često mogu pronaći na internetu uz ime ovog svetitelja, jer se ona odnose na njegov junski praznik.

Zašto se 7. septembra obilježava Prenos moštiju?

Prema crkvenom predanju, Sveti apostol Vartolomej mučenički je stradao propovijedajući hrišćanstvo u Jermeniji. Nakon njegove smrti, hrišćani su njegovo tijelo položili u olovni kovčeg, a na mjestu gdje je bio sahranjen događala su se brojna iscjeljenja.

Kako se zbog tih čudesa sve više ljudi okretalo hrišćanstvu, protivnici vjere odlučili su da kovčeg sa njegovim moštima bace u more. Prema predanju, zajedno sa njim bačena su i četiri kovčega sa moštima drugih mučenika.

Kovčeg sa moštima Svetog Vartolomeja, međutim, nije potonuo. Nošen morem stigao je do Liparskih ostrva, gdje je episkop Agaton, nakon tajanstvenog otkrivenja, sa sveštenstvom i narodom izašao na obalu da ga dočeka. Crkveno predanje bilježi da su se i tada događala iscjeljenja bolesnih.

Mošti su položene u crkvu posvećenu Svetom Vartolomeju i tamo su ostale sve do 9. vijeka. Kada je ostrvu zaprijetila opasnost, prenesene su u italijanski grad Benevento. Upravo sjećanje na prenos njegovih moštiju Crkva proslavlja 7. septembra.

Istog dana slavimo i Svetog apostola Tita

Sutra se obilježava i praznik Svetog apostola Tita, učenika i saradnika Svetog apostola Pavla. Prema crkvenom predanju, Tit je rođen na Kritu i u mladosti se obrazovao proučavajući grčku filozofiju i poeziju. Nakon što je čuo za Hrista, otišao je u Jerusalim, gdje je slušao njegove riječi i bio svjedok njegovih djela. Kasnije je postao jedan od najbližih saradnika apostola Pavla i ubraja se među Sedamdesetoricu apostola.

Šta se radi 7. septembra?

Za sam 7. septembar, odnosno praznik Prenosa moštiju Svetog Vartolomeja i Svetog apostola Tita, u pouzdanim crkvenim izvorima nema posebnih narodnih zabrana poput zabrane rada, kupanja ili penjanja na drveće.

Zato se vjernicima ne može pripisivati pravilo da sutra nešto „nikako ne smiju“ da rade. Takve tvrdnje pripadaju narodnim predanjima koja se vezuju za drugi praznik Svetog Vartolomeja.

Sutrašnji dan u crkvenom smislu posvećen je molitvenom sjećanju na dvojicu apostola i njihov život posvećen širenju hrišćanske vjere.

facebook x twitter viber whatsapp

Novosti

NI SAVJETNIK VIŠE NE ŠTEDI DRAŠKA: „Stalno nasmijano lice uz priču da u Srpskoj ništa ne valja – to ne ide“

Objavljeno

na

od

autor.365banjaluka

Novinar i bivši ministar u Vladi Srbije Ratko Dmitrović, koji je savjetnik gradonačelnika Banje Luke i lidera Pokreta „Sigurna Srpska“ Draška Stanivukovića, objavio je oštar osvrt na stanje u opoziciji, ali i direktno kritikovao svog šefa.

Dmitrović ocjenjuje da su izbori pokazali da je opozicija došla „do zida“, nazivajući je bezidejnom, jalovom i inertnom. Posebno se osvrnuo na Stanivukovićev izborni rezultat i način na koji je vodio kampanju.

Prema njegovoj ocjeni, Stanivuković je za nekoliko godina od političara koji je imao veliki potencijal došao u situaciju da je taj potencijal, kako tvrdi Dmitrović, sam potrošio.

„Veliki politički talenat koji je imao Stanivuković je uništio, samljeo ga“, napisao je Dmitrović.

Još direktnija je njegova kritika Stanivukovićeve kampanje. Dmitrović smatra da je ona bila više nalik promociji estradne zvijezde nego ozbiljnoj političkoj kampanji, uz previše lične promocije i insistiranja na imidžu.

„Imao je holivudizovanu predizbornu kampanju postavljenu na obrascima američkih izbora, koja je u izvedbi podsjećala i na promociju novog albuma neke pjevačke zvijezde, više nego na promociju politike i političara“, naveo je Dmitrović.

Posebno je problematizovao poruku da u Republici Srpskoj „ništa ne valja“, uz istovremeno stalno nasmijano lice kandidata.

„To jedno s drugim ne ide. Kontraproduktivno je“, smatra Dmitrović.

Izborni rezultat dodatno je stavio Stanivukovićevu političku strategiju pod lupu. Prema preliminarnim podacima CIK-a, Pokret „Sigurna Srpska“ trenutno je druga politička snaga za Narodnu skupštinu Republike Srpske, iza SNSD-a, dok je SDS na trećem mjestu.

Međutim, Dmitrović upravo u tome vidi mnogo širi problem opozicije. Njegova teza je da rezultat opozicionih stranaka ne predstavlja samo podršku njihovim programima, već da je značajan dio glasova bio motivisan protivljenjem vlasti.

Za SDS je posebno oštar, ocjenjujući da je riječ o stranci koja je „odavno potrošena priča“, dok za opoziciju u cjelini tvrdi da je potrošila političke kredite kod građana.

Kritika ima dodatnu težinu zbog činjenice da dolazi od Stanivukovićevog savjetnika. Ako neko ko je dio njegovog političkog tima javno poručuje da se politika ne može voditi kroz lični marketing, fotografije, osmijehe i poruke da u Srpskoj ništa ne valja, onda je očigledno da problem nije samo u rezultatu na izborni dan.

Dmitrović, međutim, ne štedi ni ostatak opozicione scene. Za Nebojšu Vukanovića kaže da je „fenomen Jovana Stanisavljevića Čaruge“, dok za Jelenu Trivić zaključuje da je njen rezultat pokazao da „nije moglo drugačije“.

Poruka njegovog javnog istupa može se svesti na jedno pitanje: ako čak i savjetnik lidera najvećeg opozicionog pokreta nakon izbora govori o promašenoj kampanji, potrošenom političkom talentu i nedostatku jasne alternative, koliko još prostora ostaje za priču da je za opozicioni rezultat kriv isključivo neko drugi?

Nastavi čitati

Novosti

POGLEDAJTE SNIMAK OBAVEZNO! Draško Stanivuković umalo pregazio troje djece i čovjeka na pješačkom prelazu (VIDEO)

Objavljeno

na

od

autor.365banjaluka

Ono što se vidi na snimku kako Stanivuković vozi i briga ga za troje djece i čovjeka koji su već na pješačkom prelazu.

Pogledajte video i sami procjenite o kakavom se idiotu radi.

Dok se građanima svakodnevno plasiraju fotografije, objave i promotivne poruke, ovakve scene pokazuju da građane najviše zanima ono što je stvarno važno – bezbjednost ljudi i djece.

Nije dovoljno biti prisutan kada treba presjeći vrpcu i stati pred kameru. Odgovornost se pokazuje prije nego što se nešto opasno dogodi, a ne tek poslije.

Pogledajte snimak i sami donesite zaključak. Ako je moguće da se ovakva situacija dogodi, građani imaju puno pravo da pitaju: ko je odgovoran, gdje je bio nadzor i šta će biti urađeno da se ovo ne ponovi?

Manje marketinga. Više odgovornosti.
POGLEDAJTE VIDEO:

Nastavi čitati

Banja Luka

DEGUTANTNO! Bahati Stanivuković Stefana Nemanju nazvao AJATOLAHOM!? (VIDEO)

Objavljeno

na

od

autor.365banjaluka

Draško Stanivuković ponizio je Stefana Nemanju, kao i autora spomenika Ljubomira Šćepanovića, nazivajući monumentalno djelo „ajatolahom“ i najavljujući da ga treba ukloniti.

Gradonačelnik Banjaluke, poznat po megalomanskim projektima kružnih tokova i betonskih „kulturnih simbola“, sada se samoproglasio stručnjakom za spomeničku kulturu i istorijske ličnosti. U svom nastupu, Stanivuković je javno uporedio najvećeg srpskog vladara, rodonačelnika Nemanjića, sa islamskim ajatolahom – što je izazvalo šok i ogorčenje.

„Jeste vidjeli onu sramotu? Kod Muzeja Republike Srpske. Neko je pomislio, ljudi, kad pogleda na spomenik, je l’ ono ajatolah?“, rekao je Stanivuković, dodajući da „ono moramo promijeniti, ono nije adekvatno Stefanu Nemanji“.

Vrijeđanje poklona i umjetnika

Spomenik Stefanu Nemanji u Banjaluci nije nastao kao hir lokalne vlasti, već je poklon novosadskog fonda „Dostojanstvo“ i organizacije „Treća Srbija“, djelo cijenjenog vajara Ljubomira Šćepanovića. Otkriven je 2014. godine povodom 900 godina od rođenja Nemanje, uz prisustvo patrijarha Irineja i najviših zvaničnika.

Stanivukovićeve riječi tako ne vrijeđaju samo istorijsku ličnost i simbol državotvornosti Srba, već i autora koji je svoje djelo poklonio Banjaluci, kao i institucije koje su stajale iza projekta.

Megalomanija umjesto poštovanja

Umjesto da čuva i njeguje spomeničku kulturu, Stanivuković je odlučio da se takmiči u veličini betonskih konstrukcija po kružnim tokovima. Njegova vizija „spomeničke kulture“ svodi se na samopromociju i monumentalne projekte bez duše, dok istorijske ličnosti poput Stefana Nemanje naziva „sramotom“.

Ovakav nastup nije samo politički gaf – to je sramotna uvreda za srpsku istoriju, jedinstvo, kulturu i umjetnost.

Negativni komentari na Iksu

Stanivukovićeva izjava izazvala je lavinu negativnih reakcija na društvenoj mreži Iks. Korisnici su ga nazvali „osionim i primitivnim“, „običnim fićfirićem“ i „bednim političarem“. Jedan komentar poručuje: „Draško, ne ruše se spomenici jer ne počinje svet od tebe i ne završava se sa tobom!“

Drugi su ga optužili za sklonost kiču i „potisnute nagone“ koje projicira kroz ogromne betonske objekte, dok je dio publike podsjetio da je spomenik Stefanu Nemanji bio prvi takav u Banjaluci i da ga je grad dobio kao poklon.

Neki komentari otišli su i dalje, podsjećajući da je Stanivuković „politički bijedna alternativa“ Dodiku i da ga kompromituju privatni skandali. Sve u svemu, društvene mreže su ga razapele – od kritike njegovog neznanja i oholosti, do podsjećanja da spomenici nisu tu da se ruše, već da se čuvaju.

Nastavi čitati
Oglašavanje

Aktuelno

Copyright © 2026 365 Banja Luka. Sva prava zadržana.