26.04.2026. | 21:14

Peter Mađar i njegova stranka Tisa pobijedili su na izborima u Mađarskoj, dok je u Bugarskoj ubjedljivo trijumfovao Rumen Radev. Izbori su bili i u Sloveniji, a relativni pobjednik bio je premijer Robert Golob i njegov pokret Sloboda.

Konstitutivna sjednica za sastav Mađarske vlade trebalo bi da se održi sredinom maja. Ove nedjelje je Peter Mađar, poslije sastanaka sa Briselom, skinuo mađarski veto na sankcije Rusiji i fondove za Ukrajinu, a pažnju je privukla i izjava u vezi sa povratkom zemlje u članstvo Međunarodnog krivičnog suda, odakle ju je povukao Viktor Orban zbog potjernice za premijerom Izraela, Benjaminom Netanjahuom.

“Bio sam jasan u razgovoru sa premijerom: nećemo se ponovo pridruživati, pošto još možemo da zaustavimo povlačenje. Vlada Tise ima namjeru da zaustavi taj proces do 2. juna, kako bi Mađarska ostala članica Međunarodnog krivičnog suda. Dakle, ako je neka zemlja članica, a tražena osoba uđe na našu teritoriju, ta osoba mora biti uhapšena”, rekao je Mađar.

Poslije Mađarske održani su izbori u Bugarskoj, pobijedio je Rumen Radev, bivši predsjednik. Bili su to peti izbori u osam godina, a prvi put za to vrijeme je jedna stranka obezbijedila takvu većinu da joj koalicija ne treba. Rumena Radeva nazivaju i proruskim političarem, a poslije pobjede je istakao da će Bugarska uložiti napore da nastavi svoj evropski put.

“Trebalo bi da znate da će Bugarska uložiti napore da nastavi svoj evropski put. Ali vjerujte mi, snažnoj Bugarskoj i snažnoj Evropi potrebno je kritičko razmišljanje, potreban je pragmatizam. Jer je Evropa postala žrtva sopstvene ambicije da bude moralni lider u svijetu bez pravila. Dakle, ono što je Evropi sada potrebno jeste kritičko razmišljanje, pragmatično djelovanje i dobri rezultati, posebno u izgradnji nove bezbjednosne arhitekture. I ulaganje mnogo napora da povrati svoju industrijsku moć i konkurentnost. To će biti glavni doprinos Bugarske njenoj evropskoj misiji”, rekao je Radev nakon izbora.

Izbori u Sloveniji bili su tijesni, a relativni pobjednik bio je premijer Robert Golob i njegov pokret Sloboda, ali su pokušaji da formira vladu propali. Sve su oči uprte u predsjednika SDS-a, Janeza Janšu, koji je najbliži osiguravanju potrebne većine od 46 glasova. Ukoliko uspije, biće to četvrta Janšina vlada.

O tome šta nam govore rezultati ovih izbora za Euronews Srbija govorio je Vladimir Todić, istoričar i saradnik Newsmax Balkans televizije.

Todić je na početku prokomentarisao izjavu Petera Mađara da će mu prvo putovanje biti u Poljsku.

“To je na neki način i priznanje poljskom premijeru Donaldu Tusku za veliku pomoć i podršku. Sa Mađarom će ići i nova mađarska ministarka spoljnih poslova u posjeti svom kolegi Radoslavu Šikorskom takođe. A sa druge strane, ta posjeta ima i jednu svoju pragmatičnu stranu, jer Petar Mađar želi da, kolokvijalno rečeno, uzme od poljskog premijera taj pelcer kako se blokirana sredstva iz fondova Evropske unije dobijaju. Mislim da će ta finansijska injekcija i te kako značiti za pokretanje određenih programa, uh, s obzirom na to da u posljednje dvije godine vlada prethodnog premijera Viktora Orbana nije uradila bog zna šta na ekonomskom planu”, istakao je Todić.

Na pitanje da li Mađara može da svrsta u kategoriju populista, Todić je objasnio da je još uvijek rano za tako nešto.

“Mislim da je to oduševljenje u krugovima Evropske unije bilo pretjerano i preuranjeno. A sa druge strane, sve ono što je, uh, Mađar govorio i oko, uh, tih energetskih odnosa sa Rusijom, bez obzira na različitu akcentaciju, uh, rusko-ukrajinskih tema u kontekstu rata. S druge strane, namjera da se ide u Kinu, uh, neke neka čudna, ovaj, čudne reference na davno nestalu Austrougarsku govori o tome da, uh, je Mađar, inače da podsjetimo, član Fidesa i funkcioner Fidesa do 2024. godine, sklon određenim populističkim zahvatima u formatiranju svoje politike”, rekao je on.

Dotakao se i sve češćih navoda da je Rumen Radev proruski političar.

“Pa iskreno da vam kažem, mene čudi uopšte sada da se to pominje, kad nema Orbana, e sad su reflektori na Radeva. Kao da Radev od 2016. godine nije bio predsjednik Bugarske u dva mandata i kao da od 2016. godine njega kao bivšeg pilota bugarske ratne avijacije nije pratio taj trend. Bugarska vojska je inače struktura u Bugarskoj državi koja je, pored energetskog sektora najsklonija, tradicionalno saradnji sa Rusima na mnogim nivoima. I uopšte, politika Rumena Radeva i kao predsjednika od početka rata u Ukrajini, pa evo sve do danas, govori u prilog tome da je on zagovornik jedne drugačije politike i u tom prema Rusiji”, rekao je on i dodao:

“U tom smislu, možda bi taj politički zahvat prema Rusiji ličio na politiku Orbana, s’ tim što je, naravno, ja ni njih dvojicu ne bih ne bih poredio. Orban je ipak, u odnosu na Radeva, ozbiljan politički teškaš i čovjek koji je razigravao različite političke i geopolitičke varijante i u okviru Evropske unije, i u okviru NATO-a, i sa Trampom, i sa Putinom, i sa Sijem, i sa Netanjahuom. Dakle, Radev je u tom pogledu čovjek znatno skromnijih dostignuća”, dodao je Todić.

Prokomentarisao je i odnose politike Radeva i Mađara prema pitanju Ukrajine.

“Čini mi se da je Peter Mađar ovom porukom Briselu oko odblokiranja sredstava za 90 milijardi za Ukrajinu načinio najznačajniju promjenu u mađarskoj spoljnoj politici. Mađar neće i ne može da prekine sve odnose sa Rusijom jer je naslijedio čitav niz energetskih sporazuma sa Rusijom. Tek treba zapravo nova mađarska vlada da se suoči sa svim onim što su bile energetske veze Orbana sa Putinom u posljednjih 16 godina i to, po svemu sudeći, neće biti uopšte tako jednostavno. Sa druge strane mislim da će politika novog bugarskog premijera biti zapravo usmjerena ka jačanju energetskih veza sa Rusijom, odnosno da se taj status Lukoilove firme nekako obnovi u punom kapacitetu”, rekao je on.

Dotakao se i mogućeg povratka Viktora Orbana na vlast u nekom trenutku.

“Vrlo je teško sada se kladiti na to da li se Orban sprema za političku penziju. Ja ga ne bih otpisivao. U pitanju je jedan od najiskusnijih evropskih političara i nezavisno od politike koju je vodio, nema nikakve sumnje da je u pitanju jedan izrazito inteligentnijih političara i ja bih rekao vrlo obrazovan čovjek”, objasnio je Vladimir Todić.

23.04.2026. | 09:25

Ulazimo u finiš iscrpljujuće priče oko jedinstvenog kandidata opozicije za predsjednika Republike Srpske.

Ovo je na društvenim mrežama objavio šef kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Crnadak, navodeći da je velika anketa, provedena na uzorku od 450.000 ljudi, na prijevremenim izborima pokazala da je Republika Srpska podigla obje ruke za promjene.

– Zato dugujemo narodu kandidata koji simbolizuje novo lice Republike Srpske, nekoga kome se vjeruje da neće biti isti kao oni. Činjenica da ćemo do oktobra imati nove izborne tehnologije garantuje najpoštenije izbore do sada, veći entuzijazam birača i mađarski scenario u kojem će narod odlučiti da je kraj jedne teške i turobne ere vladanja, koja je trajala punih 20 godina – ističe Crnadak.

Mnogo je bilo kalkulacija i spinova, dodao je on, koji su, prije svega, reflektovali lične interese.

– Sada se dolazi do poslednje faze, u kojoj će svi pokazati svoje pravo lice i spremnost da se dođe do dogovora koji će nas okupiti oko ideje stvarnih, dubinskih promjena. Prijevremeni predsjednički izbori su pokazali da su oni koji su prognozirali debakl opozicionog kandidata promašili i da je Republika Srpska spremna za promjene – naveo je Crnadak.

Zato smo, prema njegovim riječima, dužni da odgovorimo na vapaj našeg naroda da konačno demokratski donesemo promjene i uspostavimo vlast koja će promovisati poštenje, vratiti dostojanstvo i otvoriti vrata pravdi.

– Već godinama narod odavde bježi ne zbog malih plata i penzija, nego zato što nema pravde i zato što niko nije siguran u državi koju je potpuno zaposjela i uzurpirala mala grupa ljudi, okupljena oko vrha SNSD. Biometrijska kontrola identiteta birača i skeneri glasačkih listića, koji će biti uvedeni za oktobarske izbore, donose najpoštenije uslove do sada, što je potvrđeno grčevitom borbom režima protiv uvođenja novih tehnologija. Sada više niko nema nijedan argument da ne izađe na izbore, odgovornost je na narodu, koji treba da uzme stvar u svoje ruke, baš kao u Mađarskoj. Živjela Srpska – poručio je Crnadak.

19.04.2026. | 13:51

Iako je Robert Golob (Pokret Sloboda) bio relativni pobjednik, njegov pokušaj stvaranja široke koalicije je propao, čime se otvorio put Janezu Janši (SDS) da osigura potrebnu većinu od 46 glasova.

Predsjednik SDS-a trenutno ima najveće šanse za sastavljanje svoje četvrte vlade. Snaga potencijalnog desnog bloka (SDS, NSi, SLS, Fokus i Resnica) već je potvrđena pri izboru predsjednika parlamenta, kada je njihov kandidat dobio 48 glasova.

Pokušaji Pokreta Sloboda da formira vlast propali su nakon odbijenice Demokrata, javila je STA.

Anže Logar je prekinuo pregovore optuživši Goloba za neprimjerene pritiske, dok iz Golobovog tabora uzvraćaju optužbama za “politiku prevare” i tvrde da je Logar od početka planirao povratak Janše na vlast.

Prema nezvaničnim informacijama, u novoj vladi bi SDS vodio osam ministarstava, blok NSi-SLS-Fokus pet, dok bi Logarovi Demokrati preuzeli tri resora.

Stranci Resnica namijenjena je uloga vankoalicijskog partnera.

Predsjednica Nataša Pirc Musar zakazala je konsultacije za ponedjeljak.

Mandat će povjeriti onome ko prvi dostavi 46 potpisa zastupnika. Ukoliko Janša to ne učini odmah, proces se seli u drugi krug gdje kandidate mogu predlagati i sami zastupnici.

Izborni rezultati kao podloga

Na izborima je Pokret Sloboda osvojio 29 mandata, a SDS 28. U parlamentu su još koalicija NSi-SLS-Fokus (9), Socijaldemokrati (6), Demokrati (6), Resnica (5) te koalicija Levica-Vesna (5).

S obzirom na to da su dosadašnji partneri (SD i Levica) skeptični prema novoj saradnji na ljevici, Janša je trenutno favorit za sastavljanje nove slovenske vlade.