Pratite nas na

Novosti

Uporno curenje nosa nije uvijek bezazleno: Ovo su mogući uzroci

Objavljeno

na

uporno-curenje-nosa-nije-uvijek-bezazleno:-ovo-su-moguci-uzroci

06.09.2026. | 21:47

Dodaj BL Portal kao Google izvor

Uporno curenje iz nosa najčešće prati prehladu ili alergiju, ali uzrok mogu da budu i nadražujuće materije, promjene temperature, određeni lijekovi ili hronično zapaljenje sluzokože nosa. Terapija koja pomaže kod alergije neće nužno ublažiti virusnu infekciju ili nealergijski rinitis.

Zašto nam nos neprekidno curi?

Sluzokoža nosa svakodnevno stvara sekret koji vlaži vazduh i zadržava prašinu, alergene i mikroorganizme. Kada virus, alergen ili druga nadražujuća materija izazove zapaljenje, krvni sudovi u sluzokoži se šire, a žlijezde počinju da luče veću količinu tečnosti. Rezultat su vodenast sekret, kijanje, zapušenost i potreba da stalno brišemo ili izduvavamo nos.

Kod prehlade se uz curenje nosa obično javljaju bol ili grebanje u grlu, kijanje, kašalj, malaksalost i ponekad blago povišena temperatura. Simptomi najčešće dostižu vrhunac tokom drugog ili trećeg dana, dok curenje nosa i kašalj mogu da potraju od 10 do 14 dana. Antibiotici ne djeluju na viruse koji izazivaju prehladu i ne skraćuju trajanje virusnih simptoma, naglašavaju stručnjaci američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Alergijski rinitis češće izaziva bistar, vodenast sekret, učestalo kijanje i svrab nosa, očiju ili nepca. Tegobe mogu da se pojave poslije kontakta sa polenom, grinjama, buđi ili životinjskom dlakom i da traju sve dok izloženost alergenu traje. Temperatura i bolovi u tijelu nisu tipični za alergiju, pa njihovo prisustvo više govori u prilog infekciji.

Kada curenje nosa nije posljedica prehlade ili alergije

Nealergijski rinitis može da se pojavi zbog duvanskog dima, zagađenja, jakih mirisa, hladnog vazduha, začinjene hrane ili nagle promjene temperature. Hormonske promjene, trudnoća i pojedini lijekovi takođe mogu da utiču na nosnu sluzokožu. Kod ovog oblika rinitisa obično nema izraženog svraba očiju i nosa, koji često prati alergijsku reakciju.

Curenje može da se održava i zbog nepravilne ili preduge upotrebe sprejeva koji sužavaju krvne sudove u nosu. Poslije nekoliko dana takve primjene može da nastane povratna, još izraženija zapušenost, zbog koje osoba sve češće koristi sprej. Tako se razvija začarani krug poznat kao medikamentozni rinitis, pa dekongestivne sprejeve ne bi trebalo primjenjivati duže nego što piše u uputstvu ili što je ljekar preporučio.

Gust žut ili zelen sekret sam po sebi ne potvrđuje bakterijsku infekciju. Boja može da se promijeni i tokom uobičajenog toka virusne prehlade zbog ćelija imunskog sistema koje se nalaze u sluzi. Na bakterijski sinusitis više može da ukaže kombinacija simptoma, kao što su jak bol ili pritisak u licu, visoka temperatura, tegobe duže od deset dana bez poboljšanja ili novo pogoršanje poslije početnog oporavka.

Šta možemo da pokušamo sami kod kuće

Fiziološki rastvor u obliku kapi ili spreja može da razrijedi sekret, ovlaži sluzokožu i olakša uklanjanje sadržaja iz nosa. Ako se primjenjuje posuda za ispiranje nosa, voda treba da bude destilovana, sterilna ili prethodno prokuvana i ohlađena. Obična voda iz slavine nije odgovarajuća za ovakav način ispiranja jer može da sadrži mikroorganizme koji su bezopasni kada ih progutamo, ali mogu da izazovu ozbiljnu infekciju ako dospiju u nosne šupljine.

Dovoljan unos tečnosti, odmor i boravak u prostoriji sa umjerenom vlažnošću vazduha mogu da smanje osjećaj suvoće i nadraženosti. Duvanski dim, intenzivne mirise i druge poznate okidače trebalo bi izbjegavati dok tegobe traju. Kožu oko nozdrva možemo da zaštitimo tankim slojem neutralne zaštitne kreme, jer često brisanje nosa izaziva crvenilo, peckanje i sitne ranice.

Nos treba nježno izduvavati, jednu po jednu nozdrvu, bez prevelikog pritiska. Snažno i učestalo izduvavanje dodatno nadražuje sluzokožu i može da potisne sekret prema sinusima ili srednjem uhu. Kod beba i male djece fiziološke kapi i odgovarajući aspirator mogu da pomognu, ali preparate protiv prehlade ne treba davati bez savjeta pedijatra.

Izbor lijeka zavisi od uzroka curenja

Ako simptomi ukazuju na alergiju, farmaceut ili ljekar može da preporuči odgovarajući antihistaminik. Kortikosteroidni sprejevi za nos smanjuju zapaljenje kod alergijskog rinitisa, ali pun efekat ne nastaje odmah i važna je pravilna, redovna primjena. Mlaz spreja usmjerava se prema spoljašnjem zidu nozdrve, a ne prema nosnoj pregradi, kako bi se smanjila mogućnost nadražaja i krvarenja.

Dekongestivni sprejevi mogu kratkotrajno da ublaže zapušenost, ali nisu namijenjeni dugoj upotrebi. Oprez je potreban kod osoba sa povišenim krvnim pritiskom, bolestima srca, glaukomom, bolestima štitaste žlijezde i uvećanom prostatom, kao i tokom trudnoće. Prije primjene lijeka potrebno je da pacijent pročita uputstvo i da se posavjetuje sa ljekarom ili farmaceutom ako ima hroničnu bolest ili već uzima drugu terapiju.

Kod izrazito vodenastog sekreta ljekar ponekad može da propiše sprej sa ipratropijum-bromidom. Ovaj lijek smanjuje stvaranje sekreta, ali ne rješava u istoj mjeri zapušenost nosa. Nije namijenjen svakom pacijentu, a neželjene reakcije mogu da obuhvate suvoću sluzokože, nadražaj i primjesu krvi u sekretu.

Šta kažu istraživanja: Sprej može da smanji količinu sekreta, ali ima ograničenja

U randomizovanoj, dvostruko slijepoj i placebo kontrolisanoj studiji ispitano je dejstvo nazalnog ipratropijum-bromida kod osoba sa prehladom. Učesnici koji su dobijali ovaj lijek imali su 26 odsto manje nosnog sekreta nego grupa koja je koristila kontrolni sprej sa slanim rastvorom. Lijek je ublažio curenje i donekle kijanje, ali nije značajno smanjio zapušenost nosa.

Suvoća nosa i sekret sa tragovima krvi bili su češći kod učesnika koji su koristili ipratropijum. Rezultati zato ne znače da ovaj sprej treba samoinicijativno da primjenjuje svaka osoba kojoj nos curi. Izbor terapije zavisi od uzroka, uzrasta, drugih bolesti i lijekova koje pacijent već koristi.

Važno je i da nijedan simptomatski lijek ne uklanja sam virus koji izaziva običnu prehladu. Terapija može da smanji količinu sekreta i olakša svakodnevno funkcionisanje dok se organizam bori sa infekcijom. Ako je uzrok alergija, dugoročnija kontrola podrazumijeva smanjenje kontakta sa alergenom i terapiju koju je odredio stručnjak.

Kada uporno curenje iz nosa zahtijeva pregled

Pregled ljekara potreban je ako simptomi traju duže od desetak dana bez poboljšanja, ako se poslije kratkog oporavka naglo pogoršaju ili ako ih prate visoka temperatura i jak bol u licu. Pomoć treba potražiti i kada se jave otežano disanje, otok oko očiju, poremećaj vida, jaka glavobolja, ukočenost vrata ili izražena pospanost. Kod osoba sa oslabljenim imunitetom, teškom plućnom bolešću ili drugim ozbiljnim hroničnim stanjem raniji pregled može da bude opravdan.

Sekret neprijatnog mirisa koji curi samo iz jedne nozdrve kod djeteta može da ukaže na strano tijelo u nosu. Roditelji ne bi trebalo da pokušavaju da predmet izvade pincetom ili drugim alatom, jer mogu da ga potisnu dublje. Dijete treba da pregleda ljekar, posebno ako se pojave krvarenje, bol ili teškoće sa disanjem.

Potpuno bistar, vodenast sekret koji neprekidno curi samo iz jedne nozdrve, naročito poslije povrede glave ili operacije sinusa, zahtijeva hitnu procjenu. U rijetkim slučajevima takav sekret može da predstavlja likvor, odnosno tečnost koja okružuje mozak i kičmenu moždinu. Hitna pomoć potrebna je i kada se uz curenje nosa pojave gušenje, oticanje usana ili jezika, promuklost i raširena koprivnjača, jer ti simptomi mogu da ukažu na ozbiljnu alergijsku reakciju.

facebook x twitter viber whatsapp

Novosti

NI SAVJETNIK VIŠE NE ŠTEDI DRAŠKA: „Stalno nasmijano lice uz priču da u Srpskoj ništa ne valja – to ne ide“

Objavljeno

na

od

autor.365banjaluka

Novinar i bivši ministar u Vladi Srbije Ratko Dmitrović, koji je savjetnik gradonačelnika Banje Luke i lidera Pokreta „Sigurna Srpska“ Draška Stanivukovića, objavio je oštar osvrt na stanje u opoziciji, ali i direktno kritikovao svog šefa.

Dmitrović ocjenjuje da su izbori pokazali da je opozicija došla „do zida“, nazivajući je bezidejnom, jalovom i inertnom. Posebno se osvrnuo na Stanivukovićev izborni rezultat i način na koji je vodio kampanju.

Prema njegovoj ocjeni, Stanivuković je za nekoliko godina od političara koji je imao veliki potencijal došao u situaciju da je taj potencijal, kako tvrdi Dmitrović, sam potrošio.

„Veliki politički talenat koji je imao Stanivuković je uništio, samljeo ga“, napisao je Dmitrović.

Još direktnija je njegova kritika Stanivukovićeve kampanje. Dmitrović smatra da je ona bila više nalik promociji estradne zvijezde nego ozbiljnoj političkoj kampanji, uz previše lične promocije i insistiranja na imidžu.

„Imao je holivudizovanu predizbornu kampanju postavljenu na obrascima američkih izbora, koja je u izvedbi podsjećala i na promociju novog albuma neke pjevačke zvijezde, više nego na promociju politike i političara“, naveo je Dmitrović.

Posebno je problematizovao poruku da u Republici Srpskoj „ništa ne valja“, uz istovremeno stalno nasmijano lice kandidata.

„To jedno s drugim ne ide. Kontraproduktivno je“, smatra Dmitrović.

Izborni rezultat dodatno je stavio Stanivukovićevu političku strategiju pod lupu. Prema preliminarnim podacima CIK-a, Pokret „Sigurna Srpska“ trenutno je druga politička snaga za Narodnu skupštinu Republike Srpske, iza SNSD-a, dok je SDS na trećem mjestu.

Međutim, Dmitrović upravo u tome vidi mnogo širi problem opozicije. Njegova teza je da rezultat opozicionih stranaka ne predstavlja samo podršku njihovim programima, već da je značajan dio glasova bio motivisan protivljenjem vlasti.

Za SDS je posebno oštar, ocjenjujući da je riječ o stranci koja je „odavno potrošena priča“, dok za opoziciju u cjelini tvrdi da je potrošila političke kredite kod građana.

Kritika ima dodatnu težinu zbog činjenice da dolazi od Stanivukovićevog savjetnika. Ako neko ko je dio njegovog političkog tima javno poručuje da se politika ne može voditi kroz lični marketing, fotografije, osmijehe i poruke da u Srpskoj ništa ne valja, onda je očigledno da problem nije samo u rezultatu na izborni dan.

Dmitrović, međutim, ne štedi ni ostatak opozicione scene. Za Nebojšu Vukanovića kaže da je „fenomen Jovana Stanisavljevića Čaruge“, dok za Jelenu Trivić zaključuje da je njen rezultat pokazao da „nije moglo drugačije“.

Poruka njegovog javnog istupa može se svesti na jedno pitanje: ako čak i savjetnik lidera najvećeg opozicionog pokreta nakon izbora govori o promašenoj kampanji, potrošenom političkom talentu i nedostatku jasne alternative, koliko još prostora ostaje za priču da je za opozicioni rezultat kriv isključivo neko drugi?

Nastavi čitati

Novosti

POGLEDAJTE SNIMAK OBAVEZNO! Draško Stanivuković umalo pregazio troje djece i čovjeka na pješačkom prelazu (VIDEO)

Objavljeno

na

od

autor.365banjaluka

Ono što se vidi na snimku kako Stanivuković vozi i briga ga za troje djece i čovjeka koji su već na pješačkom prelazu.

Pogledajte video i sami procjenite o kakavom se idiotu radi.

Dok se građanima svakodnevno plasiraju fotografije, objave i promotivne poruke, ovakve scene pokazuju da građane najviše zanima ono što je stvarno važno – bezbjednost ljudi i djece.

Nije dovoljno biti prisutan kada treba presjeći vrpcu i stati pred kameru. Odgovornost se pokazuje prije nego što se nešto opasno dogodi, a ne tek poslije.

Pogledajte snimak i sami donesite zaključak. Ako je moguće da se ovakva situacija dogodi, građani imaju puno pravo da pitaju: ko je odgovoran, gdje je bio nadzor i šta će biti urađeno da se ovo ne ponovi?

Manje marketinga. Više odgovornosti.
POGLEDAJTE VIDEO:

Nastavi čitati

Banja Luka

DEGUTANTNO! Bahati Stanivuković Stefana Nemanju nazvao AJATOLAHOM!? (VIDEO)

Objavljeno

na

od

autor.365banjaluka

Draško Stanivuković ponizio je Stefana Nemanju, kao i autora spomenika Ljubomira Šćepanovića, nazivajući monumentalno djelo „ajatolahom“ i najavljujući da ga treba ukloniti.

Gradonačelnik Banjaluke, poznat po megalomanskim projektima kružnih tokova i betonskih „kulturnih simbola“, sada se samoproglasio stručnjakom za spomeničku kulturu i istorijske ličnosti. U svom nastupu, Stanivuković je javno uporedio najvećeg srpskog vladara, rodonačelnika Nemanjića, sa islamskim ajatolahom – što je izazvalo šok i ogorčenje.

„Jeste vidjeli onu sramotu? Kod Muzeja Republike Srpske. Neko je pomislio, ljudi, kad pogleda na spomenik, je l’ ono ajatolah?“, rekao je Stanivuković, dodajući da „ono moramo promijeniti, ono nije adekvatno Stefanu Nemanji“.

Vrijeđanje poklona i umjetnika

Spomenik Stefanu Nemanji u Banjaluci nije nastao kao hir lokalne vlasti, već je poklon novosadskog fonda „Dostojanstvo“ i organizacije „Treća Srbija“, djelo cijenjenog vajara Ljubomira Šćepanovića. Otkriven je 2014. godine povodom 900 godina od rođenja Nemanje, uz prisustvo patrijarha Irineja i najviših zvaničnika.

Stanivukovićeve riječi tako ne vrijeđaju samo istorijsku ličnost i simbol državotvornosti Srba, već i autora koji je svoje djelo poklonio Banjaluci, kao i institucije koje su stajale iza projekta.

Megalomanija umjesto poštovanja

Umjesto da čuva i njeguje spomeničku kulturu, Stanivuković je odlučio da se takmiči u veličini betonskih konstrukcija po kružnim tokovima. Njegova vizija „spomeničke kulture“ svodi se na samopromociju i monumentalne projekte bez duše, dok istorijske ličnosti poput Stefana Nemanje naziva „sramotom“.

Ovakav nastup nije samo politički gaf – to je sramotna uvreda za srpsku istoriju, jedinstvo, kulturu i umjetnost.

Negativni komentari na Iksu

Stanivukovićeva izjava izazvala je lavinu negativnih reakcija na društvenoj mreži Iks. Korisnici su ga nazvali „osionim i primitivnim“, „običnim fićfirićem“ i „bednim političarem“. Jedan komentar poručuje: „Draško, ne ruše se spomenici jer ne počinje svet od tebe i ne završava se sa tobom!“

Drugi su ga optužili za sklonost kiču i „potisnute nagone“ koje projicira kroz ogromne betonske objekte, dok je dio publike podsjetio da je spomenik Stefanu Nemanji bio prvi takav u Banjaluci i da ga je grad dobio kao poklon.

Neki komentari otišli su i dalje, podsjećajući da je Stanivuković „politički bijedna alternativa“ Dodiku i da ga kompromituju privatni skandali. Sve u svemu, društvene mreže su ga razapele – od kritike njegovog neznanja i oholosti, do podsjećanja da spomenici nisu tu da se ruše, već da se čuvaju.

Nastavi čitati
Oglašavanje

Aktuelno

Copyright © 2026 365 Banja Luka. Sva prava zadržana.