Pratite nas na

Zanimljivosti

Veliki petak: Zašto je ovo najtužniji dan u hrišćanstvu i šta sve treba znati

Objavljeno

na

Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas obilježavaju Veliki petak – Hristovo stradanje, najtužniji dan za hrišćane, kada je Isus osuđen i razapet na Golgoti žrtvujući se za sve ljude i spasenje svijeta.

To je dan velike žalosti, ali i uvod i priprema za Vaskrs, koji je najveći hrišćanski praznik.

U znak tuge i žalosti, na Veliki petak ne zvone crkvena zvona počev od bdenija na Veliki četvrtak, a na bogosluženja poziva se drvenim klepetalima.

Najvažnije o Velikom petku:

  • Veliki petak je dan stradanja i raspeća Isusa Hrista
  • Smatra se najtužnijim danom u hrišćanstvu
  • Obilježava se dva dana prije Vaskrsa
  • Na ovaj dan se ne služi liturgija, već Carski časovi
  • U hramovima se iznosi Plaštanica – simbol Hristovog polaganja u grob
  • Crkvena zvona ne zvone, već se koriste drvena klepetala
  • Vjernici strogo poste, često samo na hljebu i vodi
  • Dan je posvećen tišini, molitvi i uzdržanju
  • Ne rade se kućni poslovi niti se organizuju veselja
  • U većini krajeva farbaju se vaskršnja jaja

Šta se dogodilo na Veliki petak

Hristos, uhapšen prethodne noći, izveden je na danapnji dan pred jevrejske prvosveštenike na suđenje zbog optužbi da propovijeda učenje za koje su tvrdili da je u suprotnosti sa vjerskim principima i zakonima judaizma.

Veći broj lažnih svjedoka, koje su prvosveštenici doveli, navodili su, između ostalog, da Isusovi govori o Carstvu nebeskom predstavljaju njegovu namjeru da se proglasi za jevrejskog cara koji će ih osloboditi od rimskog ropstva.

To je iskoristio prvosveštenik Kajafa i odlučio da Hrista preda rimskom namjesniku Judeje – Pontiju Pilatu, kako bi ga on osudio zbog pobune protiv Rima, što se kažnjavalo smrću.

Pilat je Hrista predao u ruke jevrejskom kralju Irodu, koji ga je vratio nazad rimskom namjesniku.

Na Pilatova pitanja i tvrdnje Isus je ćutao ili odgovarao samo sa: „Ti kažeš“, rekavši mu u jednom momentu da „njegovo carstvo nije od ovog svijeta“.

Vidjevši da nema elemenata za osudu, rimski namjesnik poslužio se starim jevrejskim običajem da za vrijeme Pashe bude pomilovan jedan osuđenik, te je okupljeni narod upitao da li želi slobodu za Hrista ili Varavu.

Okupljeni narod, podstrekavan jevrejskim prvosveštenicima, zatražio je slobodu za Varavu, a osudu za Hrista, riječima: „Krv njegova na nas i našu djecu“.

Pilat je tako i odlučio, rekavši: „Osudili ste nevinog“. Nakon toga je pristupio ritualnom pranju ruku. Otuda potiče izraz „pranje ruku“ u značenju skidanje odgovornosti sa sebe.

Osuđenog Hrista vojnici su bičevali, stavili mu na glavu trnov vijenac i tjerali ga da do brda Golgota nosi krst, na kojem je razapet.

Raspetog Hrista vojnici su proboli kopljem između rebara, stavili mu na usta sunđer natopljen sirćetom, a iznad glave ploču sa natpisom na hebrejskom, grčkom i latinskom jeziku: „Isus Nazarećanin, car judejski“. Za to vrijeme Isus je molio Boga da im oprosti, riječima: „Oprosti im, Bože, jer ne znaju šta čine“.

Sveta jevanđelja navode da je Hristos u „deveti čas dana“, odnosno u tri časa poslije podne ispustio dušu.

U momentu Hristove smrti nebo se potpuno pomračilo, nastala je neviđena oluja, grobovi su se otvorili, a stijena na koju je stavljen krst pukla je po neprirodnoj liniji.

Mrtvog Hrista skinuli su sa krsta, umotali u pogrebno platno, sahranili u grobnicu, na čiji ulaz je postavljena velika kamena ploča, a pred grobom su stražarili legionari.

Plaštanica

U svim pravoslavnim hramovima popodne se iznosi Plaštanica, koja simbolizuje platno u koje je Isus umotan nakon skidanja sa krsta i na njoj je prikazano Hristovo polaganje u grob.

Na Veliki petak nema liturgije već se služe Carski časovi kada se   čitaju dijelovi iz jevanđelja o Isusovom stradanju.

Carskim časovima se na jutrenju podsjeća na vođenja Hrista na sud ka Pontiju

Pilatu, vrijeme osude, vrijeme krsnih stradanja i raspeća na brdu Golgota, a zatim i skidanja tijela Hristovog sa krsta večernjom službom na kojoj se iznosi Plaštanica.

Plaštanica se stavlja na posebno ukrašen sto ispred oltara, koji predstavlja Hristov grob.

Nakon večernje službe se u nastavku služi jutrenje Velike subote sa Statijama (opijelo Isusu Hristu), nakon čega oko hrama ide litija sa Plaštanicom.

Statije su pjesme u kojima se opisuje žalost i patnja Presvete Bogorodice zbog raspeća i smrti njenog sina Isusa Hrista, ali i patnje koje najavljuju njegovo slavno vaskrsenje.

Zbog značaja ovoga praznika, svaka nedjelja u toku godine posvećena je Vaskrsu i svaka nedelja je mali Vaskrs.

Strogi post

Pravoslavni vernici na Veliki petak strogo poste provodeći dan samo na suvom hlebu i vodi, a mnogi i „jednoniče“, to jest cijeli dan ništa ne jedu, niti piju, već tek uveče uzmu malo hljeba i vode poslije večernje službe.

Strogo je zabranjeno piti vino, jer je ono simbol nevino prolivene krvi Isusa Hrista. Hljeb se nikako ne mijesi.

Pokretni praznik

Vaskrs spada u pokretne praznike i praznuje se posle jevrejske Pashe, u prvu nedjelju poslije punog mjeseca koji pada na sam dan proljećne ravnodnevnice ili neposredno poslije nje. Nikada prije te ravnodnevnice.

Najranije može da padne 4. aprila, a najkasnije 8. maja po novom kalendaru.

Farbanje jaja

U većini krajeva na Veliki petak farbaju se jaja.

Farbanje jaja za Vaskrs spada u najstarije hrišćanske običaje i simbolizuje dan kada je Marija Magdalena došla u Rim da pripovijeda jevanđelje.

Stigla je i do cara Tiberija kome je na poklon donijela korpu jaja.

Car nije vjerovao u Hristovo vaskrsenje i rekao je da bi to bilo kao kada bi bijela jaja u korpi promijenila boju. Marija Magdalena je na to rekla: „Hristos vaskrse“ i sva jaja u korpi su postala crvena.

Crvena boja je simbol radosti i vaskrsenja, a prvo crveno jaje se čuva do narednog Vaskrsa kao „čuvarkuća“, zaštitnik porodice.

Prema drugoj legendi, stanovnici Jerusalima su se rugali hrišćanima da Hristos nije vaskrsao, jer je to nemoguće, kao što nije moguće da kokoške snesu crvena jaja.

Sljedeće godine, na dan Uskrsa, sve kokoške u Jerusalimu su snijele crvena jaja.

Običaji i vjerovanja

Ovaj dan se naziva i Raspeti petak, jer je tog dana razapet Isus Hrist. Zbog toga se vjeruje da ovog dana ne valja uzimati eksere, igle i druge oštre i šiljate predmete, da se ne bi pozljeđivale Isusove rane.

Veliki petak je u kalendaru obilježen crvenim slovom, te se ne rade nikakvi poslovi. Žene na ovaj dan nikako ne smiju da uzmu iglu u ruke, jer se vjeruje da će im se na rukama pojaviti plikovi.

Ne treba organizovati nikakvo veselje, niti slušati muziku, budući da je ovo najtužniji hrišćanski praznik.

autor: http://glassrpske.com

Zanimljivosti

Vratile su se poslije 53 godine i ponovile trenutak iz mladosti: Fotografija četiri drugarice oduševila internet FOTO

Objavljeno

na

od

365 Banja Luka

26.04.2026. | 09:53

Postoje fotografije koje ne ostaju samo u albumima, već postanu neka vrsta lične istorije. Jedan trenutak koji se ne briše, čak i kada prođu decenije. Upravo takva bila je fotografija četiri tinejdžerke snimljena davne 1972. godine na šetalištu u Torquayju, na jugu Engleske.

Marion Bamford, Su Moris, Kerolč Ansbro i Meri Helivel tada su prvi put otišle na zajednički odmor bez roditelja. Bile su na pragu odraslog života, između uzbuđenja i slobode koja tek dolazi. Tog dana su stale uz obalu, nasmijane i bliske, i napravile fotografiju koja je uhvatila više od trenutka. Uhvatila je početak jedne faze života.

Godinama kasnije, ta slika nije izgubila značaj. Ostala je podsjetnik na mladost, na vrijeme kada je sve bilo jednostavnije, ali i na prijateljstvo koje je, očigledno, uspjelo da preživi sve što dolazi poslije.

Povratak na mjesto gdje je sve počelo

Više od pola vijeka kasnije, neposredno prije nego što su napunile 70 godina, ove četiri žene odlučile su da urade nešto što se rijetko viđa. Spakovale su se i prešle više od 500 kilometara kako bi se vratile na isto mjesto na kojem je nastala njihova fotografija iz mladosti.

Nije to bio običan izlet. Bio je to povratak u vrijeme, pokušaj da se sačuva ono što je nekada postojalo, ali i potvrda da neke veze ne blede, bez obzira na godine.

Ista scena, drugačije godine

Kada su stigle, sve je bilo gotovo isto. Isto šetalište, isti pogled na more, isti ugao iz kog je napravljena fotografija prije 53 godine. Čak su i odjeću pažljivo uklopile kako bi podsjećala na onu koju su nosile kao tinejdžerke.

Razlika je bila očigledna, ali ne i suštinska. Godine su ostavile trag, ali odnos između njih nije se promijenio. Na novoj fotografiji, kao i na staroj, vidi se ista bliskost, ista lakoća i nešto što se ne može namjestiti za kadar.

Fotografija koja nije samo fotografija

Ono što ovu priču čini posebnom nije samo ideja da se ponovi stari trenutak. Već činjenica da su ga ponovo proživjele, sa svim što su u međuvremenu postale.

Jer rijetko šta danas traje toliko dugo. Ljudi se mijenjaju, putevi se razilaze, život odvodi na različite strane. A ipak, ponekad se desi da se, poslije više od 50 godina, sve vrati na isto mjesto. I da jedina razlika budu godine, prenosi “Ona.rs”.

facebook x twitter viber whatsapp

Nastavi čitati

Zanimljivosti

Let koji mijenja budućnost: NASA šalje Boeing 777 u misiju spašavanja planete

Objavljeno

na

od

365 Banja Luka

25.04.2026. | 16:03

Većina Boeinga 777 provodi svoj život prevozeći putnike između globalnih čvorišta, ali jedan specifični primjerak ovog modela sletio je u NASA-in istraživački centar Langley u Virginiji i čeka ga velika karijera.

Nakon jednogodišnjeg naučnog preuređenja u Teksasu, masivni mlažnjak se vratio u NASA-ine ruke i spreman je za rad. Služeći kao nasljednik penzionisanog aviona DC-8, Boeing 777 je postao najveći i najsposobniji istraživački avion u NASA-inoj floti za nauku o Zemlji.

“Zračne misije u NASA-i koriste najsavremenije instrumente za istraživanje i razumijevanje naše matične planete. Boeing 777 će biti najveći istraživački laboratorij u našoj floti, prikupljajući podatke za poboljšanje života na našoj matičnoj planeti i proširenje našeg znanja o Zemljinom sistemu u cjelini“, izjavio je Derek Rutovic, menadžer programa Airborne Science Programa u sjedištu NASA-e u Washingtonu.

NASA je 2022. godine nabavila Boeing 777 koji će naslijediti penzionisani avion DC-8. Ovaj ogromni putnički avion prošao je “teške strukturne modifikacije” kako bi postao agencijski laboratorij za zrakoplovne nauke sljedeće generacije.

Od januara 2025. godine, inženjeri u L3Harris Technologiesu buše, ožičuju i ojačavaju avion. Oni su izvršili duboke strukturne operacije na avionu rezanjem njegovog okvira kako bi instalirali specijaliziranu opremu.

To je uključivalo povećanje prozora kabine u prozore za posmatranje i kreiranje otvorenih portala u unutrašnjosti trupa, omogućavajući visokotehnološkim senzorima i instrumentima za daljinsko istraživanje jasan pogled na svijet ispod.

Ove modifikacije su podrazumijevale instaliranje namjenskih istraživačkih stanica i složeno ožičenje za povezivanje sistema korisnog tereta opremljenih naprednim senzorima, kao što su lidar i infracrveni spektrometri.

DC-8 je bio legenda, 40-godišnji “radni konj“” koji je proučavao sve, od polarnog leda do vulkanskog pepela. Njegova zamjena nije bio mali podvig. Ono što izdvaja 777 je njegova nevjerovatna izdržljivost, koja mu omogućava da ostane u zraku mnogo duže od prethodnih aviona.

Može ostati u zraku 18 sati bez prestanka i nositi 34 tone opreme na maksimalnoj visini od 13.000 metara.

Štaviše, ovaj avion je dizajniran da primi do 100 istraživača, stvarajući masivni “think tank” na nebu.

S dometom od 9.000 nautičkih milja, avion može istražiti najudaljenije kutke Arktika i Atlantika u jednom potezu.

“Uzbuđena sam zbog onoga što će 777 donijeti. To nam daje mogućnost da okupimo više partnera, više obrazovnih mogućnosti i instrumenata. Ovo će napraviti pravu razliku u prikupljanju podataka u budućnosti“, rekla je Kirsten Boogaard, menadžerica programa NASA 777 u NASA Langleyju i bivša zamjenica menadžera programa NASA-inog aviona DC-8.

Navodno, penzionisani komercijalni avion je ranije koristila kompanija Japan Airlines.

NASA već ima spreman svoj prvi veliki zadatak, misiju pod nazivom NURTURE, što je skraćenica od North American Upstream Feature-Resolving and Tropopause Uncertainty Reconnaissance Experiment.

Planiran za januar 2027. godine, Boeing 777 će letjeti direktno u središte zimskog vremena visokog utjecaja. Misija će prikupljati sveobuhvatne atmosferske podatke, koji sežu od Sjeverne Amerike i Evrope do Arktika, Grenlanda i Sjevernog Atlantika.

Lovit će “polarne vrtloge tropopauze”. nevidljive atmosferske pokretače koji stoje iza jakih hladnih udara i ledenih oluja koje paraliziraju gradove.

NASA se nada da će unaprijediti način na koji predviđamo ekstremne vremenske uslove te potencijalno spasiti živote i uštedjeti milijarde u troškovima infrastrukture opsežnim mjerenjem ovih događaja.

“Završavamo inženjerski dizajn i analizu za instalaciju NURTURE korisnog tereta u avion paralelno s modifikacijom portala”, rekao je Rutović.

Mlaznjak je vraćen NASA-i, a sada počinje pravi posao: povećanje sposobnosti agencije da provodi naučna istraživanja iz zraka, piše klix.

facebook x twitter viber whatsapp

Nastavi čitati

Zanimljivosti

Neobičan gost na recepciji: Nilski krokodil provjeravao sobnu uslugu u hotelu

Objavljeno

na

od

365 Banja Luka

25.04.2026. | 15:38

Veliki nilski krokodil ušao je u jedan hotel u Zimbabveu u potrazi za hranom, nakon što je izašao iz rijeke Zambezi, iznenadivši goste i osoblje.

Prema navodima svjedoka, reptil dug oko četiri metra ušetao je u hotel i najprije pokušao da uđe u kuhinju, nakon što je zatekao zatvoren bife restoran.

Ponašao se “kao gost”

Britanski turista opisao je da se krokodil ponašao “kao gost”, krećući se kroz restoran, a potom se smjestio na pultu sa švedskim stolom, gdje su ga gosti hotela sa četiri zvjezdice fotografisali.

Životinja je zatim napustila unutrašnjost objekta i zadržala se u spoljašnjem dijelu hotela, dok su zaposleni obezbijedili da se gosti ne približavaju.

Na lice mjesta ubrzo su stigli pripadnici organizacije Čuvari parkova i divljih životinja Zimbabvea koji su uspjeli da savladaju i bezbjedno izvedu krokodila, nakon čega je vraćen u prirodno stanište.

“Nilski krokodil je došao iz obližnjeg Zambezija i naše osoblje ga je bezbjedno imobilisalo, odvelo i bezbjedno pustilo nazad u Zambezi”, rekao je portparol lokalnih vlasti Lakmor Saful, prenosi Tanjug.

Dodao je da nije bilo povrijeđenih, niti imovinske štete.

Šaljiva objava

“Nije neuobičajeno da krokodili pređu na suvo zemljište, posebno zato što se ovaj incident dogodio unutar prirodnog područja i staništa vrste”, kazao je Saful.

Hotel je objavio video krokodila na Facebook uz natpis: “Provjeravao je zašto je sobna usluga kasnila! Bez pravila, bez poziva, bez rezervacije. Ovo je Zambezi gdje divlje znači divlje!”

Portparolka hotela “Prajd Kumbula” je navela da u incidentu nije bilo povrijeđenih niti materijalne štete, uz napomenu da nije neuobičajeno da se krokodili povremeno kreću van vode, s obzirom na to da se hotel nalazi u njihovom prirodnom okruženju.

“Blizina hotela divljim životinjama nije slučajna, već je suštinski dio njegovog identiteta i smještena je u zaštićenom pejzažu koji slavi suživot, a ne razdvojenost”, istakla je Kumbula.

Kako je navela, hotel ima stručni tim obučen da reaguje na odgovarajući i efikasan način u ovakvim situacijama.

facebook x twitter viber whatsapp

Nastavi čitati
Oglašavanje

Aktuelno

Copyright © 2026 365 Banja Luka. Sva prava zadržana.