Pratite nas na

Novosti

Zigmund doveo AfD nadomak apsolutne većine: Ispisali smo istoriju

Objavljeno

na

zigmund-doveo-afd-nadomak-apsolutne-vecine:-ispisali-smo-istoriju

06.09.2026. | 22:04

Dodaj BL Portal kao Google izvor

Pokrajinski izbori u njemačkoj saveznoj državi Saksoniji-Anhaltu donijeli su istorijski i do sada nezabilježen politički potres na njemačkoj političkoj sceni, na kojima je Alternativa za Njemačku (AfD) ostvarila ubjedljivu pobjedu osvojivši 44,5 odsto glasova, što predstavlja dramatičan skok u odnosu na 20,8 odsto iz 2021. godine, pokazuju najnovije zvanične projekcije nakon zatvaranja birališta.

Hrišćansko-demokratska unija (CDU), pod vođstvom aktuelnog pokrajinskog premijera Svena Šulcea, pretrpjela je istorijski debakl i zabilježila svoj najgori rezultat u ovoj pokrajini ikada, strmoglavivši se sa nekadašnjih 37,1 odsto na svega 18,5 odsto podrške.

Prema projekcijama instituta Infratest dimap, treća politička snaga u novom sazivu parlamenta u Magdeburgu biće Ljevica (Die Linke) sa 9,5 odsto, dok su Zeleni osvojili 8,7 odsto, a Socijaldemokratska partija (SPD) 8,5 odsto glasova. Savez Sare Vagenkneht (BSW) balansira na samoj ivici cenzusa sa tačno 5 odsto podrške, dok je liberalni FDP, dosadašnji koalicioni partner u pokrajinskoj vladi, potpuno eliminisan iz parlamenta jer je pao na marginalnih 2,3 odsto.

Izborna trka ostvarena je uz nezapamćenu izlaznost birača od čak 78 odsto, što svjedoči o ekstremnoj polarizaciji glasačkog tijela i masovnoj mobilizaciji dosadašnjih apstinenata.

Ovakav izborni ishod, u kojem je partija koju Služba za zaštitu ustavnog poretka zvanično klasifikuje kao „dokazano desno-ekstremističku” došla nadomak apsolutne većine mandata, otvara duboku sistemsku krizu koja prevazilazi regionalne okvire i direktno ugrožava autoritet saveznog kancelara Fridriha Merca u Berlinu.

Prema trenutnoj raspodjeli mjesta, AfD projektovano osvaja 39 mandata, što je za samo tri mjesta manje od apsolutne većine potrebne za samostalno formiranje vlasti u pokrajinskom parlamentu koji broji najmanje 83 poslanika.

Ukoliko BSW u konačnom brojanju sklizne ispod pet odsto, matematički prag za samostalnu vladavinu AfD-a biće spušten, čime bi se stvorio presedan bez analoga u modernoj istoriji Savezne Republike Njemačke.

Vodeći kandidat AfD-a u Saksoniji-Anhaltu, Ulrih Zigmund, izjavio je u svom prvom obraćanju javnosti da je njegova partija ispisala istoriju i poručio da izborni rezultat predstavlja nedvosmislen i čist mandat za preuzimanje izvršne vlasti. Zigmund je naglasio da AfD želi samostalno da upravlja pokrajinom i kategorički odbacio mogućnost formiranja ili podržavanja bilo kakve manjinske vlade tradicionalnih stranaka, istakavši da je njegova ruka pružena samo onim političkim akterima koji su spremni na radikalan zaokret u sferama migracione, bezbjednosne i energetske politike.

Predsjednica saveznog AfD-a Alis Vajdel potvrdila je iz Berlina da rezultat iz Magdeburga delegitimiše aktuelni establišment i dokazuje tektonsku promjenu političke volje njemačkih građana, posebno na istoku zemlje, uoči predstojećih pokrajinskih izbora u Berlinu i Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji.

S druge strane, vidno razočarani pokrajinski premijer Sven Šulce priznao je težak poraz i zvanično čestitao AfD-u na postizanju statusa najjače političke stranke. Šulce je u svojoj prvoj analizi direktno okrivio saveznu politiku i nedostatak podrške iz Berlina, navodeći da je njegova administracija konstantno radila pod snažnim političkim vjetrom u leđa sa saveznog nivoa.

Generalna sekretarka CDU-a na saveznom nivou, Franciska Hoperman, izjavila je da je ovo izuzetno težak dan za demohrišćane, ali je eksplicitno potvrdila da takozvani „zaštitni zid” (Brandmauer) ostaje nepromijenjen, odnosno da CDU pod bilo kakvim uslovima odbija bilo kakav oblik formalne ili neformalne koalicione saradnje sa AfD-om.

Katastrofalan rezultat za liberale već je izazvao prve unutarpartijske potrese, pa je tako šefica pokrajinskog FDP-a i dosadašnja potpredsjednica vlade Lidija Hiskens javno objavila da podnosi neopozivu ostavku na sve stranačke funkcije preuzimajući punu odgovornost za izborni krah.

Analitičari ističu da će postizborna matematika u Magdeburgu biti izuzetno kompleksna i potencijalno paralizujuća ukoliko AfD ne dosegne apsolutnu većinu mandata. Budući da su sve tradicionalne parlamentarne partije unaprijed isključile pakt sa desnicom, jedina preostala teoretska alternativa za formiranje stabilne većine bio bi široki svedemokratski blok ili pak manjinska vlada CDU-a koju bi iz parlamentarnih klupe tolerisala Ljevica, po uzoru na specifične modele viđene u Tiringiji. Takav scenario, međutim, izaziva oštre otpore unutar same Hrišćansko-demokratske unije, koja ima zvaničnu saveznu odluku o nesaradnji kako sa AfD-om, tako i sa Levicom.

Prema pokrajinskom Ustavu, novoizabrani parlament dužan je da održi svoju konstitutivnu sjednicu najkasnije u roku od 30 dana, odnosno do 6. oktobra, kada zvanično prestaje mandat trenutnoj vladi, koja će nastaviti rad u tehničkom mandatu sve do izbora novog šefa pokrajinske izvršne vlasti.

facebook x twitter viber whatsapp

Novosti

NI SAVJETNIK VIŠE NE ŠTEDI DRAŠKA: „Stalno nasmijano lice uz priču da u Srpskoj ništa ne valja – to ne ide“

Objavljeno

na

od

autor.365banjaluka

Novinar i bivši ministar u Vladi Srbije Ratko Dmitrović, koji je savjetnik gradonačelnika Banje Luke i lidera Pokreta „Sigurna Srpska“ Draška Stanivukovića, objavio je oštar osvrt na stanje u opoziciji, ali i direktno kritikovao svog šefa.

Dmitrović ocjenjuje da su izbori pokazali da je opozicija došla „do zida“, nazivajući je bezidejnom, jalovom i inertnom. Posebno se osvrnuo na Stanivukovićev izborni rezultat i način na koji je vodio kampanju.

Prema njegovoj ocjeni, Stanivuković je za nekoliko godina od političara koji je imao veliki potencijal došao u situaciju da je taj potencijal, kako tvrdi Dmitrović, sam potrošio.

„Veliki politički talenat koji je imao Stanivuković je uništio, samljeo ga“, napisao je Dmitrović.

Još direktnija je njegova kritika Stanivukovićeve kampanje. Dmitrović smatra da je ona bila više nalik promociji estradne zvijezde nego ozbiljnoj političkoj kampanji, uz previše lične promocije i insistiranja na imidžu.

„Imao je holivudizovanu predizbornu kampanju postavljenu na obrascima američkih izbora, koja je u izvedbi podsjećala i na promociju novog albuma neke pjevačke zvijezde, više nego na promociju politike i političara“, naveo je Dmitrović.

Posebno je problematizovao poruku da u Republici Srpskoj „ništa ne valja“, uz istovremeno stalno nasmijano lice kandidata.

„To jedno s drugim ne ide. Kontraproduktivno je“, smatra Dmitrović.

Izborni rezultat dodatno je stavio Stanivukovićevu političku strategiju pod lupu. Prema preliminarnim podacima CIK-a, Pokret „Sigurna Srpska“ trenutno je druga politička snaga za Narodnu skupštinu Republike Srpske, iza SNSD-a, dok je SDS na trećem mjestu.

Međutim, Dmitrović upravo u tome vidi mnogo širi problem opozicije. Njegova teza je da rezultat opozicionih stranaka ne predstavlja samo podršku njihovim programima, već da je značajan dio glasova bio motivisan protivljenjem vlasti.

Za SDS je posebno oštar, ocjenjujući da je riječ o stranci koja je „odavno potrošena priča“, dok za opoziciju u cjelini tvrdi da je potrošila političke kredite kod građana.

Kritika ima dodatnu težinu zbog činjenice da dolazi od Stanivukovićevog savjetnika. Ako neko ko je dio njegovog političkog tima javno poručuje da se politika ne može voditi kroz lični marketing, fotografije, osmijehe i poruke da u Srpskoj ništa ne valja, onda je očigledno da problem nije samo u rezultatu na izborni dan.

Dmitrović, međutim, ne štedi ni ostatak opozicione scene. Za Nebojšu Vukanovića kaže da je „fenomen Jovana Stanisavljevića Čaruge“, dok za Jelenu Trivić zaključuje da je njen rezultat pokazao da „nije moglo drugačije“.

Poruka njegovog javnog istupa može se svesti na jedno pitanje: ako čak i savjetnik lidera najvećeg opozicionog pokreta nakon izbora govori o promašenoj kampanji, potrošenom političkom talentu i nedostatku jasne alternative, koliko još prostora ostaje za priču da je za opozicioni rezultat kriv isključivo neko drugi?

Nastavi čitati

Novosti

POGLEDAJTE SNIMAK OBAVEZNO! Draško Stanivuković umalo pregazio troje djece i čovjeka na pješačkom prelazu (VIDEO)

Objavljeno

na

od

autor.365banjaluka

Ono što se vidi na snimku kako Stanivuković vozi i briga ga za troje djece i čovjeka koji su već na pješačkom prelazu.

Pogledajte video i sami procjenite o kakavom se idiotu radi.

Dok se građanima svakodnevno plasiraju fotografije, objave i promotivne poruke, ovakve scene pokazuju da građane najviše zanima ono što je stvarno važno – bezbjednost ljudi i djece.

Nije dovoljno biti prisutan kada treba presjeći vrpcu i stati pred kameru. Odgovornost se pokazuje prije nego što se nešto opasno dogodi, a ne tek poslije.

Pogledajte snimak i sami donesite zaključak. Ako je moguće da se ovakva situacija dogodi, građani imaju puno pravo da pitaju: ko je odgovoran, gdje je bio nadzor i šta će biti urađeno da se ovo ne ponovi?

Manje marketinga. Više odgovornosti.
POGLEDAJTE VIDEO:

Nastavi čitati

Banja Luka

DEGUTANTNO! Bahati Stanivuković Stefana Nemanju nazvao AJATOLAHOM!? (VIDEO)

Objavljeno

na

od

autor.365banjaluka

Draško Stanivuković ponizio je Stefana Nemanju, kao i autora spomenika Ljubomira Šćepanovića, nazivajući monumentalno djelo „ajatolahom“ i najavljujući da ga treba ukloniti.

Gradonačelnik Banjaluke, poznat po megalomanskim projektima kružnih tokova i betonskih „kulturnih simbola“, sada se samoproglasio stručnjakom za spomeničku kulturu i istorijske ličnosti. U svom nastupu, Stanivuković je javno uporedio najvećeg srpskog vladara, rodonačelnika Nemanjića, sa islamskim ajatolahom – što je izazvalo šok i ogorčenje.

„Jeste vidjeli onu sramotu? Kod Muzeja Republike Srpske. Neko je pomislio, ljudi, kad pogleda na spomenik, je l’ ono ajatolah?“, rekao je Stanivuković, dodajući da „ono moramo promijeniti, ono nije adekvatno Stefanu Nemanji“.

Vrijeđanje poklona i umjetnika

Spomenik Stefanu Nemanji u Banjaluci nije nastao kao hir lokalne vlasti, već je poklon novosadskog fonda „Dostojanstvo“ i organizacije „Treća Srbija“, djelo cijenjenog vajara Ljubomira Šćepanovića. Otkriven je 2014. godine povodom 900 godina od rođenja Nemanje, uz prisustvo patrijarha Irineja i najviših zvaničnika.

Stanivukovićeve riječi tako ne vrijeđaju samo istorijsku ličnost i simbol državotvornosti Srba, već i autora koji je svoje djelo poklonio Banjaluci, kao i institucije koje su stajale iza projekta.

Megalomanija umjesto poštovanja

Umjesto da čuva i njeguje spomeničku kulturu, Stanivuković je odlučio da se takmiči u veličini betonskih konstrukcija po kružnim tokovima. Njegova vizija „spomeničke kulture“ svodi se na samopromociju i monumentalne projekte bez duše, dok istorijske ličnosti poput Stefana Nemanje naziva „sramotom“.

Ovakav nastup nije samo politički gaf – to je sramotna uvreda za srpsku istoriju, jedinstvo, kulturu i umjetnost.

Negativni komentari na Iksu

Stanivukovićeva izjava izazvala je lavinu negativnih reakcija na društvenoj mreži Iks. Korisnici su ga nazvali „osionim i primitivnim“, „običnim fićfirićem“ i „bednim političarem“. Jedan komentar poručuje: „Draško, ne ruše se spomenici jer ne počinje svet od tebe i ne završava se sa tobom!“

Drugi su ga optužili za sklonost kiču i „potisnute nagone“ koje projicira kroz ogromne betonske objekte, dok je dio publike podsjetio da je spomenik Stefanu Nemanji bio prvi takav u Banjaluci i da ga je grad dobio kao poklon.

Neki komentari otišli su i dalje, podsjećajući da je Stanivuković „politički bijedna alternativa“ Dodiku i da ga kompromituju privatni skandali. Sve u svemu, društvene mreže su ga razapele – od kritike njegovog neznanja i oholosti, do podsjećanja da spomenici nisu tu da se ruše, već da se čuvaju.

Nastavi čitati
Oglašavanje

Aktuelno

Copyright © 2026 365 Banja Luka. Sva prava zadržana.